Umirovljenici se već na samom početku nove godine susreću s pregrštom ozbiljnih problema i izazova, koje će trebati riješavati u tijeku ove, ali ne samo i ove godine. Bit će tu puno posla za Vladu, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. HZZO – da ne nabrajam i druge društvene strukture koje se moraju uhvatiti u koštac s nekim od navedenih pitanja
Obiteljske mirovine
Umirovljeničke udruge Sindikat i Matica umirovljenika već godinama zagovaraju uvođenje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli zadržava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na 20-50% partnerove mirovine.
Treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina vrlo niska, iznosi samo 1.924 kn, a preživjeli partner ju koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža.
S obzirom da su od ukupnog broja obiteljskih umirovljenika čak 93,35% žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, koje poprima sve ozbiljniju dimenziju u našem socijalnom drruštvu. U skladu s pokušajima , ali i konkretnim rješenjima u pojedinim zemljama, zaista je vrijeme da se institute obiteljske mirovine uvede i ispravi velika nepravda iz prošlosti. Financijski okvir za to jest velik, ali je nužan!
Hoće li i zahtjev umirovljeničkih udruga za novim modelom obiteljske mirovine ući u novu mirovinsku reformu? “Pravedniji način izračuna obiteljske mirovine dio je politike ove Vlade. U slijedećoj ćemo godinim definirati model, što znači da povečanje obiteljskijh mirovina možemo očekivati u 2023”. –ističe resorni minister.
Ne preostaje nam ništa, osim daljnje borbe za primjenu ovih odredaba.
Ukratko, tek se očekuje razrada odgovarajućih mjerila i ujeta novog modela. Različiti su proistupi članova radne skupine. Naime,jedan je od prijedloga da se ide u smjeru dužine korištenja mirovine umrloga; drugi je vezan uz ukupan zbroj mirovine uz propisane uvjete.
Neuspjeh nacionalne mirovine
Svi će se mjerodavni složiti da institut nacionalne mirovine, uveden u siječnju 2021., nije polučio željene rezultate. Prema planu, nacionalnu imovinu (naknadu od 800 kuna mjesečno) trebalo je primati 19.700 osoba. Prema najnovijim podacima,obiteljsku je mirovinu ostvarilo do kraja prosinca samo 5858 osoba starijih od 65 godina.
Institut za javne financije tvrdi da je do takvog raskoraka između plana I ostvarenja došlo – zbog loše informiranosti. U SUH-u I Matici umirovljenika pak tvrde da je provedena potpuno pogrešna kampanja, koja mnogim starijim ljudima jednostavno nije ni obznanila da postoji takva mogućnost.
Božićnice I neravnopravan odnos
Popisu gradova i općina koje su prošle godine obradovali svoje umirovljene građane se pridružilo novih 23 gradova i općina te ih je zasad sveukupno 67, a vjerujemo kako će se brojka i dodatno povećati. U nastavku donosimo koji su gradovi te općine potvrdili božićnice: Gradovi Vukovar. . Grad Hvar, Koprivnica, Daruvar, Orahovica, Duga Resa, Metković,Vodnjan, Sinj, Dugo Selo, Đurđevac, Ludbreg i Sveta Nedjelja.
Piše: Ante Gavranović
Među općinama valja spomenuti Okrug, Križ, Kloštar Ivanić, Sveti Juraj na Bregu, Zemunik Donji, Dubrava, Mala Subotica, Dekanovec, Krašić, Vidovec.
Veseli nas da ideja o svojevrsnoj božićnici umirovljenicima i (ponegdje) starijim osobama dopire sve više i češće, pa postaje i neko stečeno pravilo. Ono što ipak zapinje u oči je izrazito neravnomjeran pristup – od cenzusa (koji je graničnik za dodjelu božičnice), do same visine bez ikakvih kriterija.
Umirovljenike najviše, kaku kažu, boli nejednakost. Recimo, umirovljenici iz Umaga koji primaju do 1000 kuna mirovine dobit će božićnicu od čak 4000 kuna. S mirovinom do 1500 dobit će 2500 kuna, dok će za one umirovljenike do 2000 kuna božićnica biti 1000 kuna. Splitski će umirovljenici dobiti od 300 do 500 kuna. Božićnicu od 100 kuna Grad Zagreb dat će za sve one s mirovinom do 1700 kuna, a 800 će biti isplaćeno umirovljenicima Dubrovačko-neretvanske županije koji imaju najniže mirovine. Božićnice u Osijeku bit će od 100 do 400 kuna, dok će u Rijeci oni koji imaju najmanje dobiti darovni bon od 300 kuna.
No, i tu se nazire određena zakačaljka. Sindikati traže 13. plaću za sve radnike u državnom sektoru. Nigdje nisam vidio da u tom svom prijedlogu postavljaju pitanje cenzusa radnika, već svatko dobiva prema visini plaće.
Zanimljivo je da se pojam cenzusa kod božičnica (i drugih prigodnih darivanja) javlja samo kod umirovljenika, koji su I onako trajno oštećeni. Kad se pribroje sva primanja radnika u tijeku godine ispada da su prosječna primanja osjetno veća od prikazaane u statističkim podacima, što stvara još veći jaz.
Bilo bi korisno i u to područje – kojem se iskreno veselimo – ipak unijeti više reda.
Inflacija
Godinama ističemo da način prikazivanja inflacije nije u redu i da daje potpuno isklrivljenu sliku stvarnih odnosa na tržištu. Kad umirovljeniku kažete da je stopa inflacije 2., ili 3 posto, jednostavo će se nasmijati.
Činjenica je da su maloprodajne cijene HRANE I PIĆA gotovo jednake onima u ostalim zemljama EU, a da su trgovačke marže više nego u zapadnim trgovačkim lancima.
Te se nepobitne okolnosti najviše prelamaju preko mirovina. Statistika nemilice utvrđuje da su cijene hrane, stanovanja , telekomunikcije i energetike, posebno nekih svakodnevnih proizvoda, porasle i preko 50 posto. U odnosu na prošlu godinu najviše je poskupilo ulje, povrće, plin, gorivo i poštanske usluge.
Inflacija u Hrvatskoj se nastavila ubrzavati. Zabilježen je rast cijena najviši od 2018. Ukratko, SKUPO JE SVE! MOŽETE LI UOPĆE ZAMISLITI ŠTO TO ZNAČI ZA UMIROVLJENIKE? DA LI TO NETKO PROUČAVA ILI JE TO SAMO STATISTIČKA STAVKA.
Pandemija prerasta u endemiju
Otvorite li bilo koju TV ili radio postaju ili dnevne novine odnosno platformu društvenih mreža zasuti ste podacima i pokazateljima o utjecaju korone na gospodarska, socijalna, a sve više I na politička pitanja. Ljudi kao da boluju i umiru samo od korone. Na stranu to što veliki dio starijih osoba uopće nije cijepljen ili što zbog opasnsti od koronavirusa ne može obavljati svoje redovne liječničke pretrage, ali pandemija je ušla u sve pore našeg života.
