Umirovljenici su preskupi?

Putem videokonferencije održana je 6. sjednica Nacional­nog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je, na prijedlog Upravnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske, a po isteku mandata dosadašnje predsjednice Jasne A. Petrović, za novu predsjednicu jednoglasno izabrana Višnja Fortuna (Ma­tica umirovljenika Hrvatske).

     Na sjednici je usvojen zapisnik sa 5. sjednice. U okviru svoje prezentacije rezultata javnog savjeto­vanja o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi ravnateljica Zavoda za so­cijalni rad Tatjana Katkić Stanić upoznala je članove Vijeća s 2.800 primjedbi koje su pri­stigle, bez naznake da bi se te primjedbe mogle uvažiti.

Predstavnice umirovljeničkih udruga posebno su upozo­rile na promašenu namjeru centralizacije socijalnog sustava, odnosno na bavljenje samima sobom i strukturama, a ne korisnicima i siromaštvom.

     Obje su glavne udruge, Sindikat i Matica, sudjelovale u javnom savjetovanju brojnim svojim prijedlozima, a naročito postavljajući pitanje zbog čega nije zakon­ski uveden institut njegovatelja za starije osobe. Velik broj primjedbi se odnosio i na planirano ukidanje obiteljskih domova umirovljenika i njihovu transformaciju u privatne domove ili udomiteljske obitelji, čime će se u rizik dovesti više tisuća korisnika kojima odgovaraju cijene smještaja i skrbi u obiteljskim domovima, jer su prikladnije mizernim mirovinama u Hrvatskoj. Naža­lost, nije se moglo zaključiti da će socijalni resor ovog mega-ministarstva prihvatiti dobronamjerne savjete umirovljeničkih predstavnika.

     Katica Lažeta, voditeljica Službe za prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti, humanitarnu pomoć i volonterstvo, naglasila je kako se i u Hrvatskoj otvara pitanje minimalnog dohotka kao i u ostatku Europske unije. Predstavnica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Slavica Ružić informirala je članove Nacionalnog vijeća o prijenosu prava vlasništva na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne te o novim prijavama za Covid dodatak po trećem pozivu, kojih je do tog dana bilo evidentirano 14.120 osoba.

     Predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Morana Krušarovski informirala je članove Vijeća o promjeni zakonske regulative vezane uz cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje te o Odluci o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2022. godini, koji za čla­na obitelji iznosi 2.065,60 kuna, te za samca 2.582,00 kuna. Navedeni cenzusi primjenjuju se od 1. siječnja 2022. godi­ne, a procjena je da će to pravo ostvariti novih 120.000 umirovljenika.

     Također, članovi Vijeća diskutirali su o prijedlozima Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske o promjeni formule za usklađivanje mi­rovina te isplati mirovine zahtijevajući da se izradi ozbiljan izračun na osnovi novopredloženog modela od usklađivanju sa 100 posto povoljnijeg indeksa, te dodatno, kao u brojnim europskim zemljama, 120 po­sto za one s mirovinama do 2.000 kuna, a 110 posto za umirovljenike s mirovinama od 2.000 do 4.000 kuna. Alen Bučić iz HZMO-a je procije­nio kako bi to koštalo 230 milijuna kuna u prvoj godini korištenja promjene, a do 2030. godine bi kumulativno raslo do 16 milijardi kuna. Kako je trenutno povoljniji indeks rasta plaća, to bi zna­čilo da mirovine ne bi bile usklađivane za npr. 3%, već za 3,7%. Predstavnice umirovljenika, Pe­trović i Fortuna, su naglasile kako svaka kuna dana umirovljenicima ide natrag u proračun, jer je riječ o skupini koja sve odmah ulaže u potrošnju za preživljavanje. No, ostao je gorak okus u ustima kako se umirovljenici čine preskupi vlasti.

     Posebna je točka bila i pitanje inicirano od strane umirovljenika da se mirovine nacionalne naknade za starije osobe dostavljaju i putem Hrvatske pošte, zbog sve proširenije pojave zatvaranja linija lokalnog prijevoza, a do sada je ukinuto i 200 poštanskih ureda te oko 50 posto bankomata. Gina Šverko i Mato Obradović iz Sindikata su zatražili da se za sljedeću sjednicu pripremi izračun koliko bi to sta­jalo kad bi se oko 200.000 najugroženijih i najizoliranijih umirovljenika moglo pri­javiti za dostavu mirovina putem pošte.(Glas umirovljenika)