UKLJEŠTENJE ŽIVCA U LEĐIMA- Što nikako ne smijete raditi

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

O zdravlju ne razmišljamo kad smo zdravi i kad nas ništa ne boli, već onda kad nastupi bolest, a tada smo skloni tražiti brza rješenja, čarobne tablete i instant-promjene životnih navika kako bismo ponovno postigli fizičko, psihičko i socijalno blagostanje, kako već stoji u definiciji.

Iako smo u dijagnostici i liječenju bolesti napravili golem uspjeh i znatno produljili život, šteta koju napravimo tijekom života svom tijelu i svom mentalnom stanju lošim životnim navikama i rizičnim stilovima života često je nepopravljiva i teško uočljiva dok ne donese bol.

U povodu Svjetskog dana zdravlja dobro pokušati usvojiti neke nove, zdrave navike, pa makar i ne uspjeli od prve, ali ponavljanje je majka mudrosti i naše tijelo će nam tada zahvaliti na najbolji mogući način – zdravljem i blagostanjem.

Neke su od najčešćih bolesti i stanja zbog kojih se svakodnevno traži pomoć i savjet u ordinacijama obiteljske medicine su hipertenzija, kronična opstruktivna bolest pluća, križobolja, dispepsija, anksioznost i anksiozni poremećaji… Ali se i bol u leđima smatra “epidemijom” modernog društva… Iz tog razloga vam danas nudim savjete kako si pomoći kod ovog stanja.

 

ZAŠTO VAS BOLI DONJI DIO LEĐA?

 

 

Bol u leđima

Križobolja je najčešća muskuloskeletna bolest čovjeka, a najčešće zahvaća radno aktivno stanovništvo i znatno je opterećenje za svakog pojedinca i za zdravstveni sustav.

Studije su pokazale da će od osam do 10 ljudi barem jednom u životu imati križobolju, a velika će je većina imati ponovno. Križobolja je jedan od deset najčešćih razloga posjeta obiteljskom liječniku. Dokazano je da pušenje pojačava križobolju zato što nikotin sužava krvne žile koje u disk između kralježaka, koji ionako nema krvne žile i slabo je opskrbljen krvlju, dodatno smanjuje opskrbu hranjivim tvarima i kisikom, što uzrokuje bolove.

 

Pretilost i opterećenje kralježnice dodatnim kilogramima također izazivaju bolove u leđima, što posebno osjete trudnice.

Križobolja se najčešće javlja u obliku jednostavne nekomplicirane križobolje koja spontano prolazi za 4-6 tjedana i ne zahtijeva nikakvu dodatnu obradu ni posebne oblike liječenja – to je tzv. akutna križobolja, a ako traje dulje od 12 tjedana, tada prelazi u kroničnu.

Kod 80-85% ljudi križobolja se povlači u roku od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Bol se osjeća u lumbalnom dijelu kralježnice koja može biti ograničena na leđa, što je onda jednostavna ili nekomplicirana križobolja, a može prelaziti i u nogu do koljena ili stopala pa je tada riječ o lumboischialgiji. Ako uz bol nastanu i neki neurološki poremećaji kao što je padanje stopala, inkontinencija mokraće ili stolice i sl., tada je to ozbiljno stanje koje zahtijeva žurnu intervenciju kirurga vertebrologa.

 

Ovi savjeti mogu vam pomoći ako vam je krvni tlak vam povišen, a ne možete do liječnika

 

 

Što ja savjetujem pacijentima?

Kad nekoga ukliješti u leđima, preporuka je mirovanje, ali samo kratkotrajno, tri-pet dana, uz upotrebu nesteroidnih protuupalnih lijekova koji uz uklanjanje boli imaju i protuupalno djelovanje. Međutim, prilično su agresivni za sluznicu gastrointestinalnog trakta, a mogu utjecati i na povišenje krvnog tlaka pa se ne preporučuje njihova dugotrajna upotreba. Za neke su bolesnike i kontraindicirani pa se ne uzimaju mimo konzultacije s liječnikom.prenosi

Dugotrajnije mirovanje nije preporučljivo jer dovodi do pogoršanja funkcijskog i psihičkog stanja pa treba ostati aktivan sve do granica boli kako se akutna križobolja ne bi pretvorila u kroničnu.

Međutim, to ne podrazumijeva odmah nastaviti s vježbanjem ako ga je osoba prakticirala prije, već se mora pričekati da bol prestane. Preporučuju se aerobne vježbe kao što je šetnja i hodanje, ovisno o mogućnostima. U akutnoj se fazi ne preporučuju masaže, a u većini slučajeva ni kiropraktika – akupunktura je dopuštena.

Postavlja se pitanje treba li grijati ili hladiti zahvaćeni dio tijela; međutim, tu se ne može dati univerzalan odgovor jer nekome više odgovara hlađenje, a nekom grijanje.

Bolesnici koje se ranije vrate uobičajenim aktivnostima obično se osjećaju bolje i koriste manje analgetika od onih koji miruju dulje razdoblje. U liječenju križobolje koriste se još i fizikalna terapija, minimalno invazivni zahvati i procedure te kirurško liječenje kao krajnji oblik liječenja.

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

RAK DEBELOG CRIJEVA

Broj novooboljelih od karcinoma debelog crijeva u RH u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?