U Zagrebu ima mjesta za sve stare

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

MR.SC. IVA PRPIĆ, dipl. soc. radnica, prijašnja predsjednica Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalnica Povjerenstva za izradu i praćenje provedbe ne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025. godine

 

U Zagrebu ima mjesta za sve stare

     Zagrebački gradona­čelnik Tomislav Tomašević objavio je poruku građanima povodom Među­narodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (17. listopada) upozorivši na rastući problem siromaštva, manjak materijalnih dobara osoba, a koji utječu na kvalite­tu života i mentalno zdravlje, isključenost iz različitih sustava društva, nezaposlenost, nedostatak perspektive i osjećaj nemoći koji prati siromaštvo i socijalnu isklju­čenost. Takav je istup ukazao na posvećenost Grada socijalnoj agendi, a o gradskom socijalnom modelu već smo pisali u Glasu umirovljenika.

Sada je usvajanjem Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od2021.-2025. godine grad postao prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je osmislio i usvojio strateški dokument koji je isključivo posvećen prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti. O tome razgovaramo s dosadašnjom predsjednicom Povjerenstva za izradu i praćenje provedbe Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenostiza razdoblje od 2021. do 2025., socijalnom radnicom Ivom Prpić, višom stručnom savjetnicom pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

 

    Socijalno raslojavanje društva javlja se kao odgovor na velike krize poput ove pandemijske, s oštrim ekonomskim, so­cijalnim i psihološkim posljedicama. Posebno ugrožene ranjive skupine su djeca, osobe starije životne dobi, nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, beskućnici, energetski siromašne oso­be i ine skupine. Upravo zbog toga je ove godine Grad Zagreb usvojio važan strateški dokument, a to je Zagrebačka strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021.-2025. godine. Vi ste bili na čelu Povjerenstva za izradu te strategije. Možete li pojasniti kako se stvarala Strategija i u kojoj mjeri je smatrate korisnom?

     Zagrebačka strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isklju­čenosti za razdoblje od 2021.-2025. godine stvarala se kao odgovor gradske uprave na rastuće probleme siromaštva, a posebice u ne­sigurnim uvjetima pandemije virusa kao i očekivanim posljedica­ma iste. Ne smijemo zaboraviti i razorne potrese koji su pogodili Zagreb, ali i ostatak Republike Hrvatske te ostavili pojedine naše sugrađane bez krova nad glavom. Moram napomenuti da u gradskoj upravi radi puno stručnjaka/kinja pomažućih djelatnosti (socijalni rad, psihologija, edukacijska rehabilitacija, socijalna pedagogija.) koji dobro prepoznaju probleme s kojima se susreću obitelji, osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, djeca, beskućnici, građani s blokiranim računima. Sve naše mjere i aktivnosti usmjerene su prema njima, prevladavanju rizika siromaštva, poboljšanju kvalitete života, ali i povećanju socijalne uključenosti. Željeli smo napraviti sveobuhvatan dokument koji će imati jedan cilj, a to je smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.

Grad sa strategijom!

     Ponosna sam što je Grad Zagreb bio prva, a za sada i jedina jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave koja je donijela takav sveobuhvatan dokument. Rad na dokumentu je bio višemjesečan i zahtijevao je podršku naše pročelnice dr.sc. Romane Galić kao i vrijedan rad svih uključenih kolegica i kolega. U okviru strategije učinjene su analize socijalnih prava i usluga s gradske, ali i državne razine, analize zaposlenosti i nezaposlenosti, pokazatelja siromaštva i socijalne isključe­nosti, kao i istraživanje u kojemu su sudjelovali nezaposleni građani/ke.

     Željeli smo temu siromaštva i socijalne isključenosti sagledati iz različitih perspektiva i realno procijeniti što gradska razina vlasti može učiniti. Svi su članovi i članice Povjerenstva pokazali velik entuzijazam i marljivo su radili na tekstu te su predlagali mjere iz svog područja djelovanja. Nakon jednoglasnog usvajanja Zagrebačke strategije na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba u ožujku 2021. godine, važno je da nam je taj dokument smjer za djelovanje, podloga za naše politike prema ranjivim skupinama kao što su osobe starije životne dobi, jednoroditeljske obitelji i samohrani roditelji, samci u socijalno zaštitnoj potrebi, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama, obitelji s djecom. Link na dokument: http://web.zagreb.hr/Sjednice/2017/sjed-nice_skupstine_2017.nsf/0/C12581370033D600C1258680004E6002/$- FILE/04%20Strategija.pdf

Dogradnja državne socijale

      Grad Zagreb lokalnim modelom socijalne zaštite koji je usmjeren socijalno ugroženim građanima želi postići dva cilja, a to je zadovoljavanje njihovih egzistencijalnih potreba, ali i omogućavanje bolje kvalitete života nadopunjavanjem državnih sustava. Koji pristup dominira u Zagrebačkoj strategiji?

Sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj je zapravo dvojak te uključuje visoku razinu centraliziranosti kojom država putem mreže centara za socijalnu skrb osigurava temeljna socijalna prava i usluge sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. To su zajamčena mi­nimalna naknada, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, jednokratna naknada, smještaj, psihosocijalna podrška, boravak itd. S druge strane, navedeni zakon omogućava općinama, gradovima i županijama razvoj vlastitih modela socijalne zaštite kreiranjem novih prava, mjera i usluga koje su prilagođene stanovništvu na njihovom području. Naravno, tada se javlja i pitanje nejednakosti građana budući da su neke jedinice lokalne samouprave bogatije od drugih te dolazi do pojave lokalnih socijalnih država.

     Iz zagrebačke perspektive, mogu reći da su siromaštvo i soci­jalna isključenost teški gdje god da se nalazite, no pitanje je koliko je zajednici u kojoj živite stalo i u kojem smislu ima mogućnosti za organiziran sustav, ili je prepušten dobrovoljnosti, filantropiji ili pomaganju.

     Svjesna sam da Grad Zagreb osigurava izdašna dodatna prava nadograđujući državni sustav s ciljem da niti jedna osoba ne padne kroz posljednju mrežu socijalne sigurnosti. Kao odgovor na Vaše pitanje, važno je kombinirati oba pristupa te raznim subvencijama (primjerice za vrtiće, stipendije, prijevoz, stambeno zbrinjavanje.) utjecati na kvalitetu života građana/ka, smanjivati troškove poje­dinaca i obitelji, ali i socijalnim pravima i uslugama omogućavati najsiromašnijima dostojanstven život i nestigmatizirajuću pomoć i podršku.

Bake su najsiromašnije

    Iza nas je teško razdoblje obilježeno pandemijom i potre­sima. No, postoje ljudi kojima je teže nego drugima. U posebno ugrožene ranjive skupine ulaze i osobe starije životne dobi. Koliko ste pozornosti u strategiji posvetili starijima? Što je to novo što predviđate uvesti, a koja su prava koja ostaju kao već stečena?

     Zagrebačka strategija u analizi pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti naglašava da je rizik od siromaštva najviši za osobe starije životne dobi te da ona iznosi 30,1 % u 2019. godini, a da je 33,6 % za žene. U 2020. godini sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku stope su narasle te iznose 31 % odnosno 34,6 % za žene starije životne dobi.

Žalosti me da su naše bake i djedovi, naši roditelji, marljivo radili cijeli svoj radni vijek, a da danas imaju niske mirovine te da su im primanja jedva dostatna za podmirenje bazičnih potreba. Takva situacija i u mladima budi osjećaj nesigurnosti, ali i straha. Međutim, boriti se za bolje sutra moramo svi, svatko na svojoj razini i svatko koliko može.

     Grad Zagreb redovito osigurava socijalna prava i usluge temeljem Odluke o socijalnoj skrbi, a za osobe starije životne dobi posebno izdvajam novčanu pomoć umirovljenicima, novčanu pomoć za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja korisnicima novčane pomoći umirovljenicima, novčanu pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu te osobne invalidnine, novčanu pomoć korisnicima doma za starije osobe, zdravstvena zaštita zdravstveno neosiguranim osobama, pravo na troškove stanovanja kao i troškove ogrjeva za osobe koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, pomoći u obiteljskim paketima, prehrana u pučkoj kuhinji, pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a za umirovljenike, pravo na pomoć u kući, podmirenje pogrebnih troškova…

     Sukladno zadnjim podacima Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, ukupno je 6.585 korisnika novčane pomoći umirovljenicima, 1.702 korisnika novčane pomoći za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja korisnicima novčane pomo­ći umirovljenicima, 15.068 korisnika novčane pomoći korisnicima doplatka za pomoć i njegu te osobne invalidnine, 54.599 korisnika prava na besplatnu godišnju pokaznu kartu, a koja uključuje sljede­će kategorije: umirovljenike čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200 kuna mjesečno; korisnike zajamčene minimalne naknade nesposobne za rad i privređivanje; osobe s invaliditetom koje nisu zaposlene, osobe koje imaju status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja neovisno o visini prihoda ili osobe starije od 65 godina života, koje nisu korisnici mirovine, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200 kuna mjesečno.

Bez birokratskih prepreka

     Ovom smo strategijom zadali mjeru povećanja cenzusa za nov­čanu pomoć umirovljenicima radi povećanja dostupnosti prava i kvalitete života te je došlo do povećanja sa 1.500 kuna na 1.700 kuna te time proširili obuhvat korisnika. Naglašavam da su više od 70 % korisnika/ica žene te zaista možemo govoriti o feminizaciji siromaštva, tj. o siromaštvu sa ženskim likom koje perpetuira davne nepravde nejednakosti u plaćama i mirovinama.

Isto tako, strategijom smo proširili pravo na dodjelu obiteljskih paketa (pa su sada omogućeni i obiteljima ili samcima koji su se zbog elementarne nepogode (potres, poplava, požar i drugo), zdravstvenog stanja, nezaposlenosti i drugih kriznih situacija našli u nepovoljnim životnim okolnostima. Važna je diskrecijska ocjena socijalnih radnika/ica jer ponekad ljudi ne ispunjavaju sve uvjete (koji su katkad rigorozni) za ostvarivanje socijalnih prava, a nalaze se u stanju socijalne ugroženosti.

     Želja nam je dalje razvijati naša prava i usluge, ali tako da budu prilagođena potrebama naših sugrađana i da naš odgovor bude brz, ciljan i bez puno birokratskih prepreka. Želimo posebice odgovoriti na rastuće energetsko siromaštvo kao i na dječje siromaštvo te razvi­jati vaninstitucionalne usluge za osobe starije životne dobi. Želimo i veću pozornost posvetiti nasilju nad osobama starije životne dobi pa je zbog toga naš Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb” oformio i savjetovalište za starije žrtve obiteljskog nasilja. Međutim, za sve naše planove potrebna nam je podrška Gradske skupštine    Grada Zagreba te se nadam da će iduće razdoblje biti obilježeno socijalnim inovacijama te solidarnošću kao i pobolj­šanjem zagrebačkog socijalnog modela.

Lakše starijima u urbanim sredinama

     Svatko od nas želi živjeti u gradu ili općini u kojem ima mjesta za sve nas. Vesele me zasade lokalne socijalne politike koje ovaj grad godinama gradi, ali sam isto tako svjesna koliko je ona ponekad fragilna te da je najlakše izvesti udar na socijalna prava ne mareći za posljedice koje će ostaviti za sobom. Volim reći da je socijalna politika skupa, ali da je još skuplje – nemati je, da se izrazim pomalo ekonomskim rječnikom. Grad Zagreb zaista ima u fokusu osobe sta­rije životne dobi te to pokazuje i donesena Zagrebačka strategija za unapređenje kvalitete života osoba starije životne dobi za razdoblje od 2020. do 2024. godine, razvoj gerontoloških centara pri domo­vima za starije osobe, razvoj pomoći u kući kao i otvaranje odjela za oboljele za Alzheimerove bolesti, dnevni boravci, prve stambene zajednice za organizirano stanovanje u Zagrebu, klubovi starijih oso­ba, savjetovališta, financiranje prijevoza, novčane naknade, vodiči za starije građane, gerontološki tulumi.

Palijativna skrb je tek u začecima i to je test za integriranu zdrav­stveno – socijalnu skrb koja se davnih dana razdvojila. Dugotrajna skrb za starije osobe koje se nalazi u potrebi u vidu priuštivih, dostu­pnih i modernih domova za starije osobe pitanje je države i lokalnih zajednica. Još nije iskorištena prilika pravednijeg modela smještaja za starije osobe pa tako danas u Republici Hrvatskoj postoje smještajni kapaciteti za 29.414 odnosno za 3,68 % osoba u dobi od 65 i više godina što je daleko niže od prosjeka Europske unije koji iznosi 5 %. Važno je reći da Grad Zagreb ima bolji postotak obuhvata starijih osoba smještajnim kapacitetima kao i dobru mrežu pomoći u kući i dostave obroka kojom omogućavamo dulji ostanak u vlastitim domovima.

     Kvalitetnije se živi u Zagrebu i u većim urbanim središtima te je obično i stopa rizika od siromaštva niža u takvim sredinama. Koliko iznosi u Zagrebu?

     Naša strategija prikazuje podatke EUROSTAT-a iz 2019. godine koji navode da je najveći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti najveći u ruralnim područjima. S time da u ruralnim dijelovima dolazi do paradoksa deprivacije jer su troškovi života ponekad skuplji u nerazvijenim dijelovima države te se pojavljuje nevidljivo siromaštvo.

Što se tiče pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti, naša strategija predviđa praćenje podataka na lokalnoj razini, međutim, potrebno je još ulagati da bi se to usustavilo. Državni zavod za sta­tistiku jednom godišnje objavljuje podatke na razini države. Za lo­kalne razine se ne vode podaci, ali su Državni zavod za statistiku i Svjetska banka 2016. godine radili procjene za gradove te je Grad Zagreb prednjačio s najmanjom stopom rizika od siromaštva u Hr­vatskoj. Isto tako, analiza znanstvenica/ika Instituta za javne financije iz 2018. godine koja se bavila dječjim siromaštvom ustvrdila je da Grad Zagreb svojim mjerama i aktivnostima utječe na smanjenje dječjeg siromaštva.

     Uvjerena sam da bi dodatna analiza za osobe starije životne dobi pokazala slične podatke. Međutim, važno je reći da nije sve stvar fiskalnog kapaciteta zajednice tj. javne uprave nego presudnu ulogu imaju i stručnjaci/inje zaposleni u lokalnim zajednicama koji imaju znanja i sluha za ranjive skupine. Naravno, politička volja je isto tako ključna.

 

SUH u obrani pravde

     Kad je riječ o socijalnoj isključenosti siromašnih starijih građana Zagreba, koliko važnom percipirate ulogu umirovljeničkih udruga i podružnica, s kojima ste do sada imali dobru suradnju?

     Civilno je društvo most između građana/ka i države, lokalne zajed­nice. Ono dobro adresira izazove i okretnije je u formulaciji potreba ranjivih skupina nego što su glomazni javni sustavi. Zato je važno razvijati partnerstvo i međusobnu suradnju i imati sposobnost čuti se međusobno. Naime, Grad Zagreb desetljećima razvija suradnju s organizacijama civilnog društva kroz zajedničke projekte, razvoj mjera i aktivnosti, izradu strateških dokumenata. Takvu suradnju smatram iznimno korisnom. Udruge umirovljenika i osoba starije životne dobi vrlo su aktivne posebice u zaštiti i promicanju prava kao npr. Sindikat umirovljenika Hrvatske, koji se ne boji reći kako stvari stoje, otvara puno tema i bori se za pravdu. Uistinu godine nisu prepreka za aktivizam! Naravno, ne treba zaboraviti druženja unutar udruga koja utječu na prevenciju socijalne isključenosti i velike boljke starosti – usamljenosti.(Glas umirovljenika)

Piše: Jasna A. Petrović

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?