Tko može raditi i primati mirovinu, ovisi o vrsti mirovine

Umirovljenici koji žele imaju mogućnost nastaviti raditi pod različitim uvjetima. Iako ne mogu uz rad primati punu mirovinu, korisnici obiteljske mirovine, umirovljeni zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (osim branitelja) i obrtnici i slobodna zanimanja, već dodatnu zaradu mogu postići tako da registriraju domaću radinosti ili sporedno zanimanje.

Korisnici starosne mirovine, mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i korisnici prijevremene mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz mirovinu mogu biti zaposleni na pola radnog vremena i uz to primati punu mirovinu. Postupak ostvarivanja prava jednako tako ovisi o vrsti mirovine.

Međutim, svaki zaposlenik koji planira ostvariti starosnu mirovinu ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te nastaviti raditi do polovine punoga radnog vremena može uz dogovor s poslodavcem izmijeniti ugovor o radu s punog na nepuno radno vrijeme, te tako bez prekida radnog odnosa nastaviti raditi kod istog poslodavca sa smanjenim radnim vremenom. Ukoliko je odjavljen iz sustava osiguranja, može s bivšim ili s novim poslodavcem sklopiti ugovor o radu na pola radnog vremena i nastaviti primati mirovinu. Korisnik koji je u prijevremenoj mirovini, a ima namjeru raditi, svakako mora barem na jedan dan biti odjavljen iz sustava osiguranja, i tek nakon što sklopi novi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, može se ponovno prijaviti u osiguranje.

NEJEDNAKOSTI PO SPOLU – Što je sa ženama koje su u mirovini, ali zbog niskih primanja moraju raditi kako bi preživjele mjesec?

Osobe koje su svoju mirovinu ostvarile prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba mogu izabrati između rada do polovine punoga radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom, no tada im se isplaćuje mirovina umanjena za 50 posto.

Ukoliko je korisnik mirovine zaposlen do polovine punoga radnog vremena, nastavlja primati punu mirovinu i za isto razdoblje kod poslodavca ostvaruje plaću. Iznimka su umirovljenici kojima je priznato pravo na najnižu mirovinu. Ako je mirovina određena prema mirovinskoj formuli manja od najniže mirovine, umirovljeniku se isplaćuje najniža mirovina. Pravo na taj oblik zaštite imaju samo korisnici mirovina koji nisu u radnom odnosu, te ako se umirovljenik zaposli, najniža mirovina prestaje mu se uplaćivati te mu se isplaćuje mirovina u visini određenoj prema stažu i osnovicama osiguranja ostvarenima tijekom razdoblja rada prije umirovljenja. Nakon što prestane radni odnos uz mirovinu, može primati opet najnižu mirovinu ukoliko je to za njega povoljnija opcija.

‘Radio sam sve do 67., ne daju mi rješenje o mirovini’

Međutim, oni korisnici mirovina sa potpunim gubitkom radne sposobnosti ne mogu se zaposlit, dok korisnici invalidskih mirovina radi djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu raditi uz mirovinu, bilo s punim bilo s nepunim radnim vremenom, ali im se u svakom slučaju mirovina isplaćuje u umanjenom iznosu, umjesto obračuna sa faktorom 0,8, isplaćuje im se mirovina određena faktorom 0,6667.

Korisnici invalidskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima uređena su povoljnija pravila. Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima korisnik mirovine može raditi i primati punu mirovinu čak i korisnik invalidske mirovine, koji je umirovljen zbog potpunoga gubitka radne sposobnosti, samo u slučaju da je uzrok gubitka radne sposobnosti obrana suvereniteta RH, uz uvjet da radi manje od tri i pol sata na dan.

Kada govorimo o korisnicima obiteljskih mirovina, oni nemaju mogućnost raditi i primati mirovinu. Zaposle li se na bilo koji opseg tjednoga radnog vremena ili započnu obavljati djelatnost za koju je propisana obveza osiguranja, trenutni im se obustavlja isplata mirovine. Govorimo o udovici, udovcu, djeci i drugim osobama koje su korisnici obiteljske mirovine. Ne postoji mogućnost primanja pune mirovine i biti zaposlen kao obrtnik ili imati slobodno zanimanje.

Objavljeni rezultati istraživanja- Svaka treća osoba želi raditi u mirovini, niski prihodi nisu jedini motiv

Umirovljenik koji želi ostvariti dodatnu zaradu obavljanjem djelatnosti koje se prema Zakonu o obrtu mogu obavljati kao obrtničke, ili može registrirati domaću radinost ili sporedno zanimanje i jedino u tom slučaju ne stječe status obveznog osiguranika i neće doći do obustave isplata mirovine. Veoma je bitno samo da mu zarada od domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne premašuje svotu od deset prosječnih plaća ostvarenih u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine, što za 2020. iznosi 87.420 kn. Sve dok mu primici od djelatnosti ne premašuju taj iznos, mirovina mu se isplaćuje u cijelosti.

Umirovljenici slobodno mogu obaviti posao ili isporučiti svoj rad na temelju ugovora o djelu ili drugog ugovora obveznog prava zaključenog s naručiteljem bez obustave isplate mirovine. Pri tome naručitelj posla mora voditi računa o ograničenjima propisa radnog prava koji dopuštaju sklapanje ugovora o djelu samo u slučaju kad je riječ o poslu odnosno djelu bez zasnivanja radnog odnosa. Rizik od moguće kontrole inspekcije rada su i na strani poslodavca, ali i na strani umirovljenika u ovom slučaju zaposlenika.

Naime, 13.226 umirovljenika na kraju 2020. godine, koristilo je mogućnost rada do polovine punog radnog vremena, uz istovremeno primanje prijevremene ili starosne mirovine. Ta brojka je iz mjeseca u mjesec u blagom, ali neprekinutom porastu, uz uobičajene promjene ovisno o potražnji na tržištu rada, mada je najveća u vrijeme turističke sezone pa je za očekivati blagi porast već u predsezoni. Ove brojke su zastrašujuće, osobe koji bi nakon umirovljena trebale uživati u plodovima svoga rada, ne uživaju, zarađuju, jer budimo realni nemaju od čega živjeti, mogu ili preživljavati ili raditi. Žalosno!

Davorka Ožura