Prošle su godine stupce punile razne vrste reforma, koje slijede u 2019. Mirovinska reforma bila je jedna u nizu promjena koje je donio 01. siječanj 2019. godine. Da bi se ojačala održivost samog mirovinskog sustava ubrzao se sam proces prilikom izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce. Za 15 godina svi osiguranici koji će odlaziti u mirovinu imat će 67 godina. Od 01. siječnja zakon će vezati žene da rade do 64 godine i 4 mjeseca svoje starosne dobi, sve do 2026. povećanje se predviđa godišnje za 4 mjeseca. Do 2033. radni bi vijek po nalogu ove mirovinske reforme trebao biti podignut na 67 godina starosne dobi za muškarce i žene. Penalizacija ili kazna za svako prijevremeno umirovljenje po mjesecu bi iznosila 0, 3 %. Tako da bi za pet godina prijevremenog umirovljenja, samu mirovinu umanjila za čak 18 %.
Također umirovljenici imaju mogućnost sa ovom mirovinskom reformom ostvariti i 4-satno vrijeme, ali ujedno i primati mirovinu. Svim se majkama i posvojiteljicama, uvećava mirovina za oko 2 %. Od 01. siječnja 2017. godina za pojačanje održivosti mirovinskog sustava, gdje bi se izjednačila prava muškaraca i žena za ostvarivanje mirovine, sa 65 godine starosne dobi, a 15 godina mirovinskog staža. Od 01. siječnja 2028. godine bi se svaka ta razlika poravnala podizanjem dobi od 4 mjeseca na godišnjoj razini. Do naravno tog dugo najavljivanog 01. siječnja kada i muškarci i žene ulaze u mirovinu, sa 67 godina starosti i 15 godina mirovinskog staža.
Lakši sustav kontrole!
Kako je cjelokupna reforma izravno utjecala i na razne druge promjene u poslovanju obaveznih mirovinskih fondova i to je sve odvelo u smjer lkše preglednosti, transparentnosti i kontrole. Tako bi se preimenovali mnogi predstavnici osiguranika u nadzorne odbore, naravno mirovinskih društava.
Sa tim je nastupila i obveza članova uprava mirovinskih fondova povlačenju iz nadzornih odbora, ukoliko imaju vlasničke udjele. Još ima naravno mnogo rješenja koja se nude kroz fondove, kao ulaganje u samu infrastrukturu zemlje, start-upove, ali i smanjivanje naknade za upravljanje njima. Osiguranicima drugog stupa omogućeno je biranje po kojem će sustavu ostvariti svoju mirovinu. Samo u prvom stupu to bi bilo uz dodatak od 27 %, za razdoblje koje se veže za uplate do 2002., dok bi sve kasnije uplate od razdoblja 2002. na ovamo iznosile 20 % do 25 % za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa. To su samo neki od noviteta mirovinske reforme koja je bi trebala ostvariti održiv mirovinski sustav.
Vijesti
