STIŽE I TREĆI VAL: ‘Vrhunac će mu biti u travnju. Trebat će nam do dva mjeseca da ga zaustavimo’

U posljednjih desetak dana vidljiv je trend porasta broja pozitivnih osoba na COVID-19, a u samom vrhu po broju novooboljelih našla se Primorsko-goranska županija. Navodeći kako taj rast broja oboljelih još uvijek nije tako velik, ali je zabrinjavajući, prof. dr. Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da je porast broja oboljelih posljedica više čimbenika.

– To su čimbenici poput popuštanja epidemioloških mjera i nekonzistentnosti njihove provedbe, veće opuštenosti ljudi i nepridržavanja osnovnih epidemioloških mjera, cirkulacije zaraznijih varijanti virusa, preuranjenog prelaska na nastavu uživo u osnovnim i srednjim školama, zastoj u dinamici cijepljenja i slično. S obzirom da najveći dio populacije, njih 75 do 80 posto, još uvijek nije došao u kontakt s virusom i/ili nije stekao zaštitnu imunost, bojim se da nam predstoji još jedan val epidemije koji bi mogao dosegnuti vrhunac u travnju. Možda on ipak neće biti tolikog intenziteta kao prethodni, no ipak bi mogao imati nepovoljne zdravstvene i ekonomske posljedice.

Znači li to da će se i turistička sezona naći pod znakom pitanja?

– Ukoliko se dogodi novi val epidemije, to bi moglo imati prilično negativne posljedice na razvoj turističke sezone. Treba imati na umu da su za smirivanje vala epidemije potrebne restriktivnije epidemiološke mjere i vrijeme. To najbolje vidimo na primjeru prethodnog vala koji je imao vrhunac u prosincu prošle godine i tek smo prije nekoliko tjedana došli do broja novooboljelih koji ne opterećuje znatnije zdravstveni sustav i koji je omogućio popuštanje mjera. Ukoliko nam se dogodi novi val u ožujku, travnju, onda će nam trebati jedan do dva mjeseca za njegovo smirivanje uz uvođenje restriktivnijih mjera. To bi nas moglo dovesti na crne ili crvene liste brojnih zemalja iz kojih nam dolaze turisti, što bi se sigurno nepovoljno odrazilo na predstojeću sezonu i ekonomsku situaciju u zemlji. Nadam se da se taj scenarij ipak neće dogoditi.

Precizniji plan cijepljenja

Ako nemamo restriktivne mjere, kako izbjeći takav scenarij?

– U prvom redu potrebno je konzistentno i striktno provoditi epidemiološke mjere te nastojati čim prije procijepiti najugroženiju skupinu stanovništva, a to su stariji od 55 godina i kronični bolesnici. To bi značilo da do kraja drugog kvartala, odnosno do kraja lipnja, imamo cijepljeno 25 do 30 posto stanovništva, odnosno 1 do 1,3 milijuna ljudi, što je ostvarljiv cilj. Prema najavama proizvođača odobrenih cjepiva u EU-u, ali isto tako i odobravanjem nekih novih, poput Johnson & Johnson, Curevac i drugih, mislim da bismo mogli imati dovoljan broj doza za navedeni cilj. Tome treba pribrojiti i 20 do 25 posto onih koji su stekli ili će steći zaštitni imunitet nakon infekcije virusom, što bi nas dovelo do brojke od oko 50 posto imunog stanovništva do ljeta.

No, u ovom trenutku je još važnije striktno i konzistentno pridržavanje epidemioloških mjera kako bismo prevenirali ili umanjili novi val epidemije prije ljeta. Zbog nepovoljne dinamike isporuke cjepiva u prvom kvartalu, mi već sada kasnimo sa cijepljenjem stanovništva. Tome treba pridodati vrijeme od najmanje 3 do 4 tjedna od prve doze cjepiva koje je potrebno da bi se stekao kakav-takav imunitet na infekciju. Stoga efekti cijepljenja koje je postalo nešto masovnije tek u proteklom tjednu neće biti dovoljni za prevenciju novog vala. Razumijem da je ljudima već teško podnositi ovako dugo razdoblje bez ili uz ograničene socijalne kontakte, no mislim da moramo svi skupa još neko vrijeme izdržati jer svako opuštanje i nepridržavanje osnovnih epidemioloških mjera u uvjetima kada su u populaciji dokazano prisutne zaraznije varijante virusa vrlo vjerojatno vodi u novi val epidemije.

Dijelite li mišljenje da smo pogriješili s planom cijepljenja i da je najprije trebalo cijepiti građane koji imaju najviše kontakata, poput prosvjetnih i turističkih radnika?

– Mislim da je plan cijepljenja u načelu dobro postavljen, no možda ga je trebalo malo bolje precizirati, kao što je to napravljeno u nekim drugim zemljama u EU-u. Što se tiče prosvjetnih radnika, mislim da je i njih trebalo uvrstiti u prioritetnu skupinu ukoliko se od njih očekuje da drže nastavu »uživo«, a što vidimo da jest slučaj. To isto vrijedi i za neke druge skupine koje su u kontaktu s puno ljudi, a kojima je dopušten rad popuštanjem epidemioloških mjera. Vidim da se dijelom cijepe i oni koji su preboljeli COVID-19 i to relativno nedavno, prije 3 ili 4 mjeseca, što mi se čini da je neopravdano jer ti ljudi uglavnom imaju solidan i dugotrajan imunitet, a također je to i nepotrebno u ovoj situaciji nestašice cjepiva. Bilo bi bolje da se tim dozama cijepe ljudi koji su potpuno nezaštićeni od virusa.

Serološko testiranje ozdravljenih

Što je s onima koji su COVID-19 preboljeli prije godinu dana? Treba li ih se cijepiti ili i oni ulaze u tu skupinu koja još uvijek ima imunitet?

– Prema dosad dostupnim podacima u znanstvenoj literaturi, solidna imunost nakon preboljenog COVID-19 traje najmanje 8 mjeseci, a vjerojatno i dulje. Relativno mali broj je onih koji su bili pozitivni na početku epidemije, a puno veći broj je onih koji pripadaju jesenskom valu epidemije. U načelu, oni koji su preboljeli COVID-19 na početku epidemije, u »proljetnom valu« mogli bi se eventualno cijepiti jednom dozom cjepiva kako bi se dodatno podigla imunost na COVID-19, dok bi oni koji su preboljeli bolest tijekom jesenskog vala, trebali još pričekati. Kao što sam već rekao, neopravdano je koristiti doze cjepiva u onih koji još uvijek imaju visoku razinu specifičnih protutijela i imunosnih stanica nakon infekcije.

Rezultati istraživanja Klinike za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« upravo pokazuju da je onima koji su preboljeli COVID-19 jedna doza cjepiva dovoljna.

– Mislim da bismo u ovoj nestašici cjepiva trebali imati diferenciraniji pristup prema jednoj i drugoj od spomenutih skupina. Trebamo lučiti one koji su stekli solidnu imunost, primjerice visok titar specifičnih protutijela u krvi, od onih koji to nisu. Vjerujem da jedan dio COVID-19 pozitivnih ispitanika koji nije razvio simptome u »proljetnom« ili »jesenskom« valu epidemije, nije stekao niti dovoljnu zaštitnu imunost. Takve osobe bi se trebale cijepiti i s dvije doze cjepiva. Najispravniji put bi bio da se serološki testiraju svi oni koji su preboljeli COVID-19 nakon određenog vremena, šest do osam mjeseci, te da se ovisno o tome koliku imaju razinu specifičnih protutijela u krvi cijepe jednom ili eventualno dvije doze. No, možda je to iz praktičnih razloga teško izvedivo za sve COVID-19 pozitivne osobe, pa bi barem trebalo serološki testirati one koji su bili pozitivni na virus, ali nisu razvili simptome. Među njima će sasvim sigurno biti skupina onih koje treba cijepiti s dvije doze, dok bi se ostali koji su stekli solidnu imunost, simptomatski i asimptomatski, mogli cijepiti jednom dozom, ali nakon 6 do 8 mjeseci od početka bolesti.

Nakon ljeta slijedi jesen, a već imamo loša iskustva iz prošle jeseni. Vjerujete li da ćemo uspjeti postići imunost cijepljenjem 70 posto populacije?

– Važno bi bilo da do jeseni dostignemo barem 70 posto imunog stanovništva na virus. Mislim da bi se kontinuiranom kampanjom cijepljenja mogao dosegnuti broj od 50 posto cijepljenog stanovništva. Ako bismo tome pridodali 20 do 25 posto onih koji su stekli imunitet infekcijom, tada bismo mogli dosegnuti 70 do 75 posto imune populacije. To bi trebalo biti dovoljno za prevenciju eventualnog novog jesenskog vala epidemije. Što se tiče brojke od 70 posto cijepljenih, vjerujem da bi možda i ona bila dostižna do kraja godine. Bilo bi idealno ako bismo do kraja godine mogli postići situaciju da imamo između 80 i 90 posto imunih građana, što uključuje i dio mlađih od 18 godina koji su preboljeli COVID-19.

Robustan imunološki odgovor

Ali virus stalno mutira. Hoćemo li izgubiti utrku s trenutno odobrenim generacijama cjepiva? Koliko će nas štititi od novih mutanata?

– Dosad odobrena cjepiva će nas u najvećoj mjeri zaštititi od infekcije varijantama virusa koje trenutno kruže kod nas i u svijetu, engleska, brazilska, južnoafrička i neke druge. U slučaju južnoafričke varijante virusa je, doduše, primijećena nešto manja učinkovitost neutralizacije virusa protutijelima zbog određenih mutacija koje ima ta varijanta. No, ovdje treba naglasiti da manji neutralizacijski kapacitet seruma ne znači ujedno da ćemo se razboljeti i od težih oblika bolesti. Sva dosad odobrena cjepiva u EU-u potiču imunost na virusni »šiljati« (S) protein. Njega možemo shvatiti kao niz kratkih dijelova, peptidnih sekvenci, od kojih neke (B-epitopi) prepoznaju limfociti B koji nakon diferencijacije proizvode protutijela na iste, a na neke (T-epitopi) reagiraju limfociti T koji proizvode citokine ili direktno ubijaju stanice inficirane virusom. Uz to, limfociti B i T na različite načine prepoznaju spomenute odsječke proteina. Dakle, nakon imunizacije, odnosno cijepljenja, stvara se mreža protutijela, limfocita B i limfocita T koji su sposobni reagirati na različite dijelove S proteina, bilo prisutnog u našim tjelesnim tekućinama (protutijela) ili proizvedenog u inficiranim stanicama (limfociti T). Protutijela su uglavnom važna za neutralizaciju virusnih čestica i sprječavanje infekcije stanica, a manje su učinkovita u ubijanju inficiranih stanica, dok su limfociti T vrlo učinkoviti u nadzoru replikacije virusa u stanicama bilo djelovanjem topivih faktora (citokina) koje luče ili direktnim ubijanjem inficiranih stanica. Takav robustan imunološki odgovor nije lako zaobići pojedinačnim mutacijama virusa. Stoga, ukoliko imamo odgovarajuću manjkavost kontrole virusa protutijelima, to će značiti da je moguće da virus inficira neke naše stanice, no u tom slučaju će njegovu replikaciju vrlo učinkovito kontrolirati limfociti T, što će najvjerojatnije spriječiti nastanak težih oblika bolesti i smrti. Moguće je da će se u budućnosti pojaviti neke varijante virusa koje će učinkovito izbjeći oba kraka imunološkog odgovora, no zasad to nije slučaj. U tom slučaju će se generirati vrlo brzo nova cjepiva koja će uključiti i odgovarajuće nove varijante virusnog proteina kojima ćemo se docijepiti kako bismo bili u potpunosti zaštićeni. Farmaceutske tvrtke već sada rade na novim kombinacijama cjepiva koje će uključivati i nove varijante virusa.

Trenutno je naša populacija vrlo osjetljiva jer se prvi put susreće s novim patogenom na koji nismo razvili nikakav imunitet. Kada jednom dostignemo kolektivnu imunost i većina populacije bude imuna na virus, uz postojanje i novih inačica cjepiva, onda će COVID-19 biti potpuno pod kontrolom ili će se eventualno svesti na blagu sezonsku bolest.

Znači u suzbijanju epidemije alternative cjepivu nema, pa ni u pronalasku adekvatnog lijeka?

– Premda se radi na novim antivirusnim ljekovima i neki imaju obećavajuće predklinčke rezultate, još uvijek nema odgovarajućeg lijeka koji bi učinkovito mogao djelovati na infekciju i još ga sigurno neće biti neko vrijeme. U slučaju da se i pronađe lijek, mislim da bi on mogao služiti eventualno kao pomoćno sredstvo u liječenju najtežih oblika bolesti. Stoga nam u ovoj situaciji jedino preostaju epidemiološke mjere i cijepljenje, kao najbolji alati za suzbijanje epidemije.

Umjesto na predizbornu, treba se usmjeriti na kampanju cijepljenja

S obzirom da i sami kažete kako je treći val epidemije pred vratima, treba li odgoditi predstojeće lokalne izbore u cilju sprečavanja razbuktavanja epidemije prije ljeta?

– Provođenje predizbornih aktivnosti u predstojeća dva mjeseca i samih lokalnih izbora u svibnju sigurno neće pridonijeti smirivanju stanja s epidemijom. Sada se nalazimo u vrlo osjetljivom trenutku jer imamo opet uzlazne trendove u broju pozitivnih, velik dio populacije je još uvijek osjetljiv na infekciju, a sve više se bilježi prisutnost zaraznijih varijanti virusa u populaciji. Mislim da bi trebalo razmisliti o pomicanju izbora za mjesec ili dva kako bismo mogli održati konzistentnost provođenja epidemioloških mjera, što će tijekom predizbornih aktivnosti biti teško kontrolirati i dovest će vjerojatno do brojnih iznimaka koje negativno djeluju na provođenje epidemioloških mjera općenito i doprinosi širenju virusa. U sljedećih mjesec-dva se trebamo usredotočiti umjesto na predizbornu, na kampanju cijepljenja i striktnog pridržavanja epidemioloških mjera kako bismo prevenirali ili umanjili novi val epidemije te do ljeta cijepili barem najugroženiju skupinu stanovništva.