Starije osobe – samo 7,7 % preporuka

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 1. trav­nja ove godine predala je Hrvatskom saboru godišnje izvješće tog Ureda za 2021. godinu. U njemu se na 234 stranice između ostalog daju analize i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj te preporuke za poboljšanje prava građana. U navedenoj analizi među 24 poglavlja našlo se jedno posvećeno pravima starijih osoba (2.7.), a to poglav­lje je podijeljeno na još pet manjih. Unutar poglavlja (2.8.) ima i jedno potpoglavlje gdje se raspravlja o diskriminaciji starijih osoba temeljem dobi.

     Od 156 preporuka tek je upućeno 12 preporuka kojima se traži poboljšanje prava građana starije životne dobi, što čini samo 7,7 posto svih preporuka. S obzirom da starije osobe čine gotovo 23 posto stanovništva RH, te su među najugroženijim skupinama, bilo zbog siromaštva, socijalne isključenosti ili narušenog zdravlja, postavlja se pitanje jesu li starije osobe dovoljno zastupljene u ovom izvješću i da li ti zahtjevi imaju „težinu” i doista rješavaju bitne stvari koje se tiču starijih osoba, ili tek samo njihov dio. Primjerice, iako se u poglavljima između ostalog problematizira adekvat- nost formule za usklađivanje mirovina ili uvođenje novog modela obiteljske mirovine, to nije ušlo u preporuke Pučke pravobraniteljice Saboru.

Preporuke iz Izvješća:

 Preporuka 25. Ministarstvu rada, mirovinskog su­stava, obitelji i socijalne politike, da sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi donese podzakonske akte radi kvalitetne transformacije obiteljskih domova

Navodi se da je novim Zakonom o socijalnoj skrbi pro­pisano da obiteljski domovi koji nakon 1. siječnja 2027. žele nastaviti pružati usluge dužni uskladiti svoj organiza­cijski oblik, što znači da će se, da bi nastavili raditi, do tada morati transformirati, što je problem jer su u obiteljskim domovima smještena 5.652 korisnika.

 Preporuka 26. Ministarstvu rada, mirovinskog su­stava, obitelji i socijalne politike, da prati i žurno reagira kod samoinicijativnog ograničavanja izlazaka i posjeta u domovima za starije i nemoćne

Problematizira se kako su pojedini domovi samoinici­jativno svim korisnicima onemogućavali izlaske i posjete, time primjenjujući restriktivnije mjere od onih predviđenih uputama HZjZ-a.

 Preporuka 27. Pružateljima usluga smještaja za starije osobe, da korisnicima usluga smještaja omoguće kontakte videopozivom

Ističe se kako neki domovi nisu iskoristili mogućnosti koje pruža digitalna tehnologija da omoguće korisnicima da se viđaju s obitelji barem putem interneta videopozivima.

 Preporuka 28. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da regulira primjenu mjera ograničavanja kretanja kodpružatelja usluge smještaja

Problematiziraju se slučajevi korištenja sredstava spu­tavanja nad osobama s Alzheimerom.

Preporuka 29. Ministarstvu rada, mirovinskog su­stava, obitelji i socijalne politike, da osigura sredstva za OCD-e i JLP(R)Sza aktivnosti usmjerene na osnaživanje starijih i podršku u slučajevima obiteljskog nasilja

     Navodi se istraživanje koje je pokazalo da je gotovo trećina starijih ispitanih osoba doživjela neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica i socijalne isključenosti.

Preporuka 30. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da osnuje Radnu skupinu za praćenje pojavnosti na­silja nad starijima, uključujući i u domovima za starije i nemoćne

Ovdje se navode MUP-ovi statistički podaci nasilja nad starijim osobama.

Preporuka 31. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da sudovima pred kojima se sklapaju ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te javnim bilježnicima omogu­ći pristup postojećim elektroničkim evidencijama, radi provjere poslovne sposobnosti stranaka te postojanja prepreka za sklapanje ovih ugovora iz čl. 170. ZSS-a

Preporuka 32. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključujući i za uspostavu registra ugovora

S obje preporuke traži se veća kontrola tijekom sklapa­nja ovih ugovora, kao i da se provjerava broj potpisanih ugovora od strane uzdržavatelja.

Preporuka 33. Ministarstvu rada, mirovinskog susta­va, obitelji i socijalne politike, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe poveća iznos te omogući isplatu putem pošte

Popratno se problematizira skroman iznos od 820,80 kuna koliko iznosi ta naknada, nakon redovitog godišnjeg usklađivanja.

Preporuka 34. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osi­guranje, da intenzivnijom komunikacijom sa strankama dodatno skrati vrijeme postupanja, posebice u odnosu na predmete s inozemnim elementom

Navode se pritužbe zbog otežane komunikacije s djelat­nicima HZMO-a, a posebno za one koji žive u inozemstvu.

Preporuka 35. Ministarstvu zdravstva, da izmijeni diskriminatornu odredbu članka 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Kao razlog navodi se da osobe starije od 65 godina u slučaju zaposlenja nemaju za vrijeme bolovanja pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već na teret poslodavca.

Preporuka 36. Ministarstvu rada, mirovinskog susta­va, obitelji i socijalne politike, da u Zakonu o socijalnoj skrbi predvidi institut njegovatelja za članove obitelji koji brinu o starim, nemoćnim i oboljelim članovima

Ističe se da je priznavanje navedenog prava i reguliranja statusa već bilo predviđeno Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017. – 2020.

Kako bi bilo kad bi se doista ispunile sve ove preporuke? Da li bi umirovljenicima i starijim osobama bili riješeni glavni problemi? (Glas umirovljenika)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?