Poboljšanje životnih uvjeta omogućava dugotrajniji život, što se označava i u starenju stanovništva. Kako se ti podaci projiciraju na dobni aspekt demografije društva?
Promjena strukture europskog stanovništva evidentna je prema podacima koji projiciraju procjene porasta starijeg stanovništva Europske unije na 150 milijuna do polovice ovog stoljeća, sa trenutne procjene od 101 milijuna na početku 2018. godine.
Prema tim podacima, broj starijih od 75 do 84 godine porast će za 60 posto, a za broj starijih od 85 godina govorimo o udvostručenju. U konkretnim brojkama, prema podacima Eurostata, govorimo o porastu starijih od 85 godina s trenutnih 13,8 milijuna na čak 31,8 milijuna do 2050. godine., dok će broj stogodišnjaka porasti sa 106.000 na 500.000 do 2050.
Što to znači za Hrvatsku?
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, trenutim podacima o broju stanovništa i projekcijama za budući rast starijeg stanovništva, Hrvatska bi do 2050. mogla imati čak do pola milijuna stogodišnjaka, uključujući i druge državljane Europske unije kojima je Hrvatska primamljiva destinacija za mirovinu. Prema istim projekcijama, pretpostavlja se da bi Hrvatska do sredine stoljeća mogla imati 45 posto stanovištva starijeg od 55 godina.
Očigldno je kako su umirovljenici već sad vrlo velik udio stanovništva Hrvatske, a prema trenutnim projekcijama, taj će se udio samo nastaviti povećavati, te je nužno da se socijalna politika prilagodi toj skupini građana.
Također je važno spomenuti, kako dobna struktura stanovništva varira i o socijalno-ekonomskim uvjetima pojedinih država, te je duži životni vijek očekivan u razvijenijim zemljama bogatijeg Zapada od zemalja siromašnijeg Istoka, kao i Juga, dakle zemlje Latinske Amerike i Afrike.
Zanimljivo je kako je Hrvatska jedna od neobičnih zemalja koja ima dugovječno stanovništvo i poraznu socijalno-ekonomsku politiku usmjerenu prema starijoj dobnoj skupini stanovništva.
