Smjernice pravilne prehrane za starije osobe

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Starenje uz brojne tjelesne uzrokuje i psihološke promjene koje imaju važan utjecaj na nutritivne potrebe i nutritivni status. Kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti te uzimaju lijekove može se dogoditi neravnoteža između potrebe za nutrijentima i prehrambenog unosa, što uzrokuje nastanak malnutricije odnosno pothranjenosti.

Malnutricija (pothranjenost) i sarkopenija (gubitak mišične mase) česta su pojava u osoba starije dobi koje se nalaze na bolničkom liječenju ili su smještene u domovima za starije i nemoćne. Naime, takav loš nutritivni status povećava pobol i smrtnost te negativno utječe na svakodnevne aktivnosti, funkcije i kvalitetu života. Iz tog razloga od iznimne je važnosti redovita procjena nutritivnog statusa čini bitan dio zdravstvene skrbi za osobe starije dobi. Pritom je važno uzeti u obzir odrednice geroantropometrije .

Međutim fiziološke promjene vezane uz starenje utječu na potrebe za nutrijentima. Energetske potrebe i potrebe za makronutrijentima se snižavaju, no, potrebe za mikronutrijentima su jednake ili više nego tijekom zrele dobi. Dodatno, brojne psihosocijalne i socioekonomske promjene koje prate starenje mogu utjecati na prehrambeni unos.

Planiranje obroka je važan dio nutritivne njege osoba starije dobi, no, naprotiv ne treba zanemariti ni dodatke prehrani te oralne nutritivne dodatke koji se propisuju kod dijagnosticirane ili prijeteće malnutricije. Artificijelno hranjenje, odnosno primjena enteralne i parenteralne prehrane, opravdana je kod pothranjenih bolesnika starije dobi, bilo da je osoba smještena u bolnici, određenoj instituciji ili u svome vlastitom domu.

Prema smjernicama za prehranu osoba starije dobi prikazani su preporučeni postupci u procjeni nutritivnog stanja, nutritivne potrebe, upute za planiranje obroka i međuobroka te indikacije i posebna razmatranja pri primjeni enteralne i parenteralne prehrane. Dodatno, izdvojene su smjernice za kliničku prehranu kod tri česta patološka zbivanja u gerijatriji: dekubitalnih ulkusa, disfagije i demencije.

Radna skupina koju su sačinjavali internisti, gerontolozi, antropolozi, nutricionisti i ostali stručnjaci, posebno upućeni u liječenje gerijatrijskih bolesnika izradila je Hrvatske smjernice za  prehranu osoba starije dobi temeljeno na dokazima iz relevantne medicinske literature te kliničkim iskustvima članova radne skupine.

Važno je naglasiti da se dnevne energetske potrebe smanjuju za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po desetljeću. Učešće hranjivih tvari u ukupnom dnevnom energetskom unosu kreće se u rasponu 10 do 35 % energije iz bjelančevina, 20 do 35 % energije iz masti i 45 do 65 % energije iz ugljikohidrata. Također, udjeli mikronutrijenata određeni su prema DRI preporukama u ovisnosti o dobi (kalcij, vitamin D, B12 i folna kiselina).

 

Sandra Vukušić

Je li vam javno cijepljenje političara vratilo povjerenje u cjepivo AstraZeneca?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?