Raste popularnost trećeg mirovinskog stupa
Sve je veća popularnost trećeg mirovinskog stupa u kojem korisnik sam bira koliko će novaca i koliko često odvojiti za mirovinu. Kao što znamo, radnik ne može birati oko svojih davanja za prvi i drugi mirovinski stup, već će mu se automatski „skidati“ 20 posto bruto plaće te podijeliti u spomenuta prva dva stupa mirovinskog osiguranja. 15 posto svakako odlazi sadašnjim umirovljenicima kroz međugeneracijsku solidarnosti, a preostalih 5 posto sjeda na njihov račun u obveznom II. stupu.
Većina umirovljenika svoju mirovinu prima upravo iz štednje u prva dva stupa, no realnost pokazuje kako to nisu mirovine sa željenim svotama. S tim u vidu, sve više radnika se odlučuje uplaćivati dobrovoljni treći stup, te dodatno, sve više poslodavaca nudi otvaranje štednje u trećem mirovinskom stup umjesto povišice. Kako su uplate poslodavaca neoporezive, treći mirovinski stup je sve atraktivnija ponuda za poslodavce i radnike, s obzirom da se radi o realnim beneficijama koje su pogodnije i radniku i poslodavcu.
Treći stup funkcionira više manje isto kao i drugi stup. Vi dajete novac, menadžeri ga ulažu u projekte, a štednja na vašem računu raste. No, i država vam u toj štednji pomaže sa 750 kuna na godinu što je dodatna pogodnost za sve korisnike trećeg stupa kao i poticaj na redovite i disciplinirane uplate u štednju.
Optimalna štednja za treći stup iznosi oko 417 kuna mjesečno, što donosi ukupnih 5.000 kuna godišnje a to je upravo i cifra na koju država dodaje još 750 kuna na štednju što je ekvivalent 15 posto prinosa vašoj štednji.
Kada govorimo o prinosim štednje u trećem mirovinskom stupu, oni variraju od fonda do fonda, koji koriste novac iz štednje za različite investicije na tržištu kapitala, na primjeru trećeg stupa koji postoji od 2002. godine, prosječni se prinosi kreću između 5 i 6 posto.
Na konkretnom primjeru, da ste na taj način u štednju kretali u 30 godini, te u mirovinu otišli sa 65 godina, u vašem trećem stupu bilo bi dodatnih 213 tisuća kuna, što bi raspodijeljeno na 20 godina mirovine bilo gotovo 900 kuna mjesečno više.
