Radnici i umirovljenici uvijek su na istoj strani

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

MLADEN NOVOSEL, PREDSJEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE

Radnici i umirovljenici uvijek su na istoj strani

 

Mladen Novosel je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske od 2010. godine i upravo provodi treći mandat kraju. Danas 55-ogodišnjak je po povratku 1993. iz Domovinskog rata organizirao svoj prvi štrajk u daruvarskom Dalitu, a potom je izabran i za regionalnog povjerenika Sindikata metalaca. Svoj sindikalni put nastavio je u središnjici SSSH-a.

      Na čelu ste najjače hrvatske sindikalne središnjice, a Sindikat umirovljenika Hrvatske je udruženi sindikat od srpnja 1993. godine, koji sa svojih desetak tisuća umirovljeničkih obitelji čini značajnu potporu svojoj sindikalnoj središnjici, osobito u prosvjednim akcijama, inicijativama za referendum i brojnim drugim prilikama. U zapadnoeuropskim sindikatima postoji čvrsta povezanost sindikata umirovljenih i aktivnih radnika u organiziranju zajedničkih akcija. Koliko osobno podržavate takav nastavak sindikalnog organiziranja radnika po odlasku u mirovinu? Koliko je važna sindikalna organiziranost „od kolijevke do groba”?

     Savez samostalnih sindikata Hrvatske jedina je hrvatska središnjica koja organizira umirovljene radnike kroz Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je u našem članstvu gotovo od sa­moga osnutka SSSH, te daje važan proaktivan, provokativan i odgovoran doprinos našem radu i aktivnostima, osobito prosvjed­nima. Zaštita i unapređenje prava i interesa umirovljenika naša je zadaća i vrijednost ugrađena i u naše temeljne dokumente. Iz tog se razloga SSSH snažno zalaže i za jačanje položaja i prava sindikalnih struktura i organizacija umirovljenika i na europskoj razini, kako bi bili uspješniji u zalaganju za specifične interese i prava umirovljenika i umirovljenica, osobito na području soci­jalne zaštite, te borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva.

Podrška umirovljenicima

     Podrška SSSH i moja osobna sindikalnom organiziranju umirovljenih radnika je neupitna. Čvrsto smo opredijeljeni za međugeneracijsku solidarnost, koja se na najbolji način očitovala u čestoj podršci umirovljenika zahtjevima naših mladih članova, i obratno, u podršci mladih zahtjevima umirovljenika. Također, znanje, iskustvo i sindikalna kultura naših starijih članica i članova pridonose jačanju sindikalnoga pokreta i zajedništva koje je u njegovim temeljima. Brojna prava koja današnji aktivni radnici imaju rezultat su borbe upravo naših umirovljenih kolegica i kolega. Oni su izgradili i nastavljaju graditi sindikalni pokret – to su uspjesi koje trebamo poštovati i na kojima trebamo graditi naš daljnji put. A da bi na tom putu bili uspješniji, presudna je snažna sindikalna organiziranost – a to znači velik broj člano­va sindikata, njihova informiranost, organiziranost i spremnost sudjelovanja u zajedničkim akcijama – svih radnica i radnika, neovisno o dobi.

Inicijative SUH-a često dobivaju prostor na web stranici Središ­njice i u glasilu„Sindikalne akcije”, pa je to na neki način indirektna podrška SUH-ovoj borbi za poboljšanje položaja umirovljenika. Kako ocjenjujete zajednički „suživot” i suradnju SSSH i SUH-a?

     Mislim da je naša suradnja primjerena, važna i obostrano kori­sna, iako uvijek postoji prostor za daljnji napredak. Naravno da je položaj SUH-a i njegovih članova dijelom specifičan, i da zato SUH manje sudjeluje u pojedinim aktivnostima koje s umirovljenicima i njihovim položajem nisu izravno povezane, no u svim velikim akcijama na nacionalnoj razini, neovisno radilo se o mirovinskoj reformi ili Zakonu o radu, o prosvjedima ili prikupljanju potpisa, SUH i njegovi aktivisti uvijek daju značajan i itekako vidljiv dopri­nos, što iznimno cijenimo. Isto tako, kad god je potrebno SSSH pruža konkretnu potporu aktivnostima SUH-a, kao što to činimo i u slučaju svih ostalih udruženih sindikata.

     Uvijek smo posebno intenzivno surađivali u važnim pitanjima kod kojih se dotiču interesi zaposlenih i umirovljenika, od kojih je naravno najvidljiviji primjer mirovinska reforma, gdje nam je SUH- ova ekspertiza i dubinsko poznavanje sustava puno pomoglo u kreiranju zajedničkih stavova i akcija na razini središnjice.

Pravo na dostojanstven život

      Pred nama su teška socijalna i ekonomska vremena, koja će svakako ostaviti duboke posljedice na standard radnika, ali još više i umirovljenika, vaših dojučerašnjih članova koji su plaćali ne tako nisku sindikalnu članarinu?

U kriznim vremenima oni koji žive od svog rada, neovisno o tome je li taj rad sadašnji ili prošli kao u slučaju umirovljenika, uvijek su na istoj strani i nažalost najpogođeniji socijalnim posljedicama. SSSH svaku krizu nastoji sagledati sistemski, jasno razlikovati što imamo pravo i moramo tražiti od države, a za što se moramo izboriti kroz kolektivne pregovore i druge oblike odnosa s poslodavcima.

     U zahtjevima koje upućujemo državi uvijek vodimo računa o cjelokupnoj socijalnoj politici i posebno o položaju umirovljenika. U ovom je trenutku teško reći koliko daleko će trenutna kriza otići i koliku će cijenu platiti radnici i umirovljenici, ali sigurno je da ćemo i u ovim uvjetima nastaviti inzistirati na onome što govorimo već godinama – Hrvatska je danas, uza sve probleme koje imamo, dovoljno razvijeno i bogato društvo da može i mora osigurati svim svojim građanima određeni minimum dostojanstvenog života u starosti.

Sve niže mirovine

     Kako ocjenjujete položaj umirovljenih radnika u Hrvatskoj s obzirom da stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za starije od 65 godina iznosi 33,8 posto, a udjel prosječne ožujske mirovine u prosječnoj plaći samo 36,99 posto, a da je čak 62 posto svih mirovina ispod hrvatske linije siromaštva za 2020.?

     Nitko ne može reći da je položaj umirovljenih radnika u Hrvatskoj dobar, niti treba biti zadovoljan s visinom mirovina. Poseban je problem što se iza ovih sumarnih podataka kriju još gori trendovi – svaka nova generacija umirovljenika ima sve niže mirovine, što je rezultat postupnog snižavanja razi­ne mirovinskih prava tijekom posljednjih 20-ak godina, ali i toga da na izračun mirovina sve manje utječu razine plaća iz vremena kad su razlike u plaćama bile manje, a razdoblja nezaposlenosti rjeđa.

     Snižavanje razine mirovinskih prava opravdava se stanjem financija mirovinskog sustava, a pritom se prešućuje da su ga u sadašnje financijsko stanje velikim dijelom doveli uvođenje drugog stupa i„guranje” u njega mirovina po posebnim propisi­ma, koje se ni ne bi trebale financirati iz mirovinskih doprinosa.

Drugi stup ne drži vodu

     Mirovine rastu daleko sporije od plaća, ali umirovljenici to podržavaju jer bez rasta plaća nema razvoja društva, kao niti rasta mirovina i kroz usklađivanje. Da li podržavate zahtjeve SUH-a da se mirovine usklađuju po novoj formuli u kojoj bi se usklađivanje provodilo temeljem rasta povoljnijeg indeksa, rasta cijena ili rasta plaća u stopostotnom iznosu? SUH je tome dodao da bi mirovine ispod 2.000 kuna trebalo usklađivati u 120-po- stotnom iznosu, a mirovine od 2.000 do 4.000 kuna sa 110 posto.

     Nepovoljne i nepravedne formule usklađivanja mirovina također su jedan od važnih razloga opadanja njihove realne vrijednosti i posljedično velike stope rizika od siromaštva među umirovljenicima. SUH-ovi zahtjevi za pravednijom formulom su u tom smislu sasvim opravdani. Važno je pritom reći da su plaće i mirovine neraskidivo povezane.

Iako nam se već 20-ak godina prodaje priča o tzv. individual­noj štednji u drugom stupu koja bi trebala riješiti demografske probleme mirovinskog sustava, to jednostavno ne drži vodu. Sudbinu umirovljenika nije moguće na taj način umjetno od­vojiti od sudbine cijelog društva i onih koji rade i stvaraju novu vrijednost. Stoga je svaka borba za povećanje plaća, i naravno također za pravilan obračun i uplatu doprinosa na zarade rad­nika, ujedno i borba za bolje mirovine, kako sadašnjih tako i budućih umirovljenika.

Rad kao izbor, a ne nuzda

     Svojedobno kad se Zakonom o mirovinskom osiguranju uvodila mogućnost rada do pola radnog vremena za

umirovljenike, a uz zadržavanje pola mirovine, SSSH, a osobito druge sindikalne središnjice, negativno su reagi­rale i protivile se takvom rješenju. Vi svakako znate da je prosjek zaposlenih umirovljenika u EU čak 20 posto, dok je u Hrvatskoj manje od dva posto. Da li je vaše stajalište sada drukčije?

     Model parcijalnog umirovljenja, odnosno pola rada i pola mirovine, SSSH je uvijek podržavao. Ono čemu smo se protivili i u tom smo stavu i dalje dosljedni, jest model u kojem možete raditi i nastaviti primati punu mirovinu. Ne protivimo se radu umirovljenika, posebno ne u situaciji kad u Hrvatskoj ionako nedostaje radnika, ali taj rad ne smije stvarati poticaje poslo­davcima za snižavanjem razine plaća i substituciju zaposlenih radnika umirovljenicima.

Imam razumijevanja za individualni položaj umirovljenika s niskim mirovinama koji od njih teško mogu preživjeti, ali ovo pitanje se mora sagledavati iz perspektive ukupnog učinka na tržište rada i mirovinski sustav. Ono za što se moramo zalagati je povećanje najnižih mirovina i mogućnost rada umirovljeni­ka vođena osobnim izborom, a ne egzistencijalnom nužnosti. Nažalost, naša država, umjesto da teži povećanju minimalnih mirovina i na primjeren način potiče rad onih umirovljenika koji to žele i mogu, pokušava poslati upravo suprotnu poruku – s mirovinskog sustava se skida odgovornost za osiguranje do­stojanstvene starosti, a umirovljenicima šalje poruka da moraju raditi kako bi uopće mogli preživjeti.

     SSSH i druge središnjice su bili vrlo uspješni u borbi za po­višenje minimalne plaće. Ne mislite da bi se, suglasno sa Socijalnom poveljom EU-a trebalo, umjesto instituta najniže mirovine, uvesti model minimalne mirovine zasnivan na zajedničkom obrascu?

Podržavamo minimalne mirovine

     Čini mi se da oba instituta mogu imati svoju svrhu, i institut najniže mirovine po godini staža, i institut minimalne mirovine gledane u apsolutnom iznosu. Ključ je dobrog mirovinskog sustava primjereno balansirati element solidarnosti i učinak visine plaće na visinu mirovine. Generalni problem našeg sustava, a zbog kojeg je teško to učiniti, je opća niska razina mirovina. To najbolje pokazuje činjenica da većina onih koji danas odlaze u mirovinu potpada pod institut najniže miro­vine, odnosno da im formula izračuna mirovine daje rezultat koji je ispod razine najniže mirovine po godini staža. To je zapravo na neki način slično situaciji u kojoj većina radnika u nekoj zemlji radi za minimalnu plaću, što bismo svakako smatrali društveno štetnim i neprihvatljivim.

     Što biste poručili umirovljenicima?

     Prije svega želio bih da maksimalno„opterete” mirovin­ski sustav sa duljinom godina primanja mirovina, i to što je više moguće zdravim i zadovoljnijim životom. Naravno, takvo „zadovoljstvo umirovljenika” ne mogu ostvariti kla­sične mirovinske reforme kakve su poduzimale gotovo sve prethodne vlade, već promjena svijesti društva da su umirov­ljenici vrijednost koja mora imati dostojanstven život, a ne samo glasačka mašinerija za parlamentarne i ostale izborne aktivnosti.

     Trenutno programsko usmjerenje SSSH, „Rad po mje­ri čovjeka” uz suradnju sa SUH-om u narednom razdoblju možemo i trebamo proširiti i na primjerice,„Život u mirovini po mjeri čovjeka”. Neosporno je da naši umirovljenici zaslu­žuju imati standard kao većina umirovljenika u članicama EU, no za to se moramo zajedno izboriti, i SSSH će sigurno biti predvodnik te borbe.(Glas umirovljenika)

Jasna A. Petrović

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?