Kako izvještava Jutarnji.hr, veledrogerije alarmiraju i šalju upozorenje na povećanje duga, odnosno skreću pažnju na nastavak neplaćanja isporučenih lijekova. U posljednjih mjesec dana dug za lijekove porastao je s 5,2 milijarde na više od 6 milijardi kuna.
Naime, HUP je jutros izvijestio kako su veledrogerije, svaka u skladu sa svojim internim propisima, započele s uvjetovanom isporukom lijekova i medicinskih proizvoda prema zdravstvenim institucijama koje svoje obveze ne podmiruju redovito i prema utvrđenim rokovima.
Dugovi bolnica dosegli su 4,5 milijardi, a ljekarnama 1,5 milijardi. Predstavnici veledrogerija ističu kako je to neodrživo stanje i da su potrebne promjene koje će konačno zaustaviti stalni rast dugova u zdravstvenom sustavu. Rebalansom proračuna krajem prošle godine veledrogerijama je plaćeno 1,340 milijardi kuna te još 500 milijuna nešto ranije, ali s obzirom na to da se nakon toga dugovi nisu zaustavili već, naprotiv, nastavili rasti, situacija se nije poboljšala u odnosu na listopad kad su veledrogerije slale upozorenje na prevelike iznose dugovanja koje ne mogu dalje financirati, iz razloga jer im banke ne daju nove kredite, a proizvođači lijekove dok se ne podmiri dugovanje. U tom periodu došlo je do obustave isporuka lijekova za 28 bolnica koja je potrajala dok se nisu platili oni najstariji računi.
Ministar financija Zdravko Marić prije nekog vremena je komentirao činjenicu da zdravstvo trenutno ima 12 milijardi kuna ukupnih gubitaka, a polovica su dugovi za lijekove, pojasnio je također, da bi se dug veledrogerijama mogao svesti na nulu jednokratnim plaćanjem, ali pod uvjetom da se ne stvara novi. Trenutno to nije opcija, jer većina bolnica, poglavito onih općih, većinu svog mjesečnog iznosa koristi za isplatu plaća, a liječenje i lijekovi se “pokrivaju” gubicima.
Predstavnici veledrogerija ističu kako više ne mogu isporučivati lijekove bolnicama dok ne podmire dugovanje i tako rade već unatrag nekoliko mjeseci. Točnije, bolnice su od srpnja na posebnom režimu tj. “uvjetnoj isporuci lijekova”, ukratko nema isporuke dok se narudžba ne plati. Sve je veći broj bolnica koje imaju nepodmirene račune starije od godinu dana, a odnedavno su se već dobro poznatim dužnicima, pridružile i neke velike bolnice poput KBC-a Osijek, KBC-a Split, KB-a Sveti Duh, OB-a Pula, OB-a Varaždin…
Problemi se gomilaju i zbog sve većeg duga ljekarnama kojima su još do polovice prošle godine lijekovi plaćani u zakonskom roku od 60 dana, a onda se plaćanje podiglo na 120 dana pa dug neprestano raste.
It HZZO-a pojašnjavaju da se rok plaćanja ljekarnama produljio za 50 dana jer se moralo osigurati 412 milijuna kuna za plaćanje cjepiva te remdesivira za liječenje najtežih pacijenata oboljelih od covida-19. Iako, postoji neotkrivena tajna zašto su barem neke bolnice sve lošiji platiše lijekova koje su već potrošili, mada, im se limit povećao od početka godine, i to nekima za visokih 25 posto. S druge strane iz bolnica taj podatak opravdavaju time da su osnovice plaća morale biti povećane za 4 posto na temelju kolektivnog ugovora.
Na pitanje zašto ne plaćaju čak ni posebno skupe lijekove za koje dobivaju posebna sredstva, dakle koji nisu uključeni u limit, odgovor je da se i iz tog iznosa dio prelijeva u plaće!? Time se dokazuje da je ministar Marić u pravu kada ističe da je nužna reorganizacija sustava, posebice bolničkog dijela, u kojem lokalna samouprava kao vlasnik povećava djelatnosti, kupuje uređaje, investira, a kad te investicije proizvedu gubitke za, primjerice, lijekove, onda to treba platiti državni proračun. Međutim, nepoznanica je i zašto neke bolnice nisu u stanju odraditi ugovorene poslove, a istodobno za njih dobivaju konkretne iznose. Protekla je godina bila posebna kako po načinu rada, tako i po troškovima u bolničkom sustavu, ali gubici koji rastu iz mjeseca u mjesec nemaju opravdanje.
Naime, približavaju lokalni izbori, teško da se može očekivati konkretna rješenja.
Prema nekim najavama, uskoro bi mogla uslijediti financijska injekcija Ministarstva financija, ali to neće riješiti problem koji se rapidno povećava.
“Tražili smo od nadležnih ministarstava razgovor i trenutno smo u očekivanju ne bismo li riješili ovaj problem koji je sve veći”, rekao je za Jutarnji list Damir Zorić, glavni direktor HUP-a. Veledrogerije apeliraju na hitnu uplatu od oko 3 mlrd. kuna, a u suprotnom se mogu očekivati i ovrhe bolnica, što bi dovelo u pitanje i isplatu plaća. Poručuju da mogu kreditirati sustav do 3 mlrd. kuna do kraja lipnja, ali da je dvostruko veći iznos duga neizdrživ.
Trenutni način poslovanja ukazuje na dugoročnu neodrživost zdravstvenog sustava u kojem zdravstvene ustanove kasne sa plaćanjem obveza prema dobavljačima lijekova i medicinskih proizvoda. Povećavaju se nove obveze što je izravan generator nelikvidnosti dobavljača lijekova i medicinskih proizvoda, te kratkoročno i dugoročno neodrživih uvjeta poslovanja tvrtki iz ovog sektora.
