Problem priznavanja staža na puno i nepuno radno vrijeme

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Problem priznavanja staža na puno i nepuno radno vrijeme

 

Različite reforme i utjecaj udruga rezultirale su nepovoljnom situacijom koja bi zasad samo u teoriji, s obzirom da nema konkretnog slučaja, znatno umanjila vrijednost rada budućih umirovljenika. U Hrvatskoj se punim radnim vremenom smatra 8 sati rada dnevno, odnosno 40 sati rada tjedno. No, bizarnost hrvatskog mirovinskog sustava očitovala se u priznavanju godina radnog staža bez obzira na broj radnih sati koje je radnik proveo na radnom mjestu.

Za ostvarenje prava na minimalnu mirovinu u Hrvatskoj je potrebno skupiti 15 godina radnog staža, no naša država pod 15 godina smatra radnike koji su radili puno radno vrijeme, kao i radnike koji su radili na skraćenom radnom vremenu. Pa tako, teoretski, radnik se zakonski može prijaviti na samo jedan sat dnevno, i nakon 15 godina priznat će mu se svih 15 godina, iako je na godinu radio 260 sati, za razliku od raadnika na puno radno vrijeme koji je odradio 2080 sati. Isto tako, razlike u doprinosima koji se plaćaju državi su izuzetno velike, o nakon 15 godina obojici radnika iz ovog primjera mirovina bi mogla biti – gotovo ista.

“Formalno, a u skladu s mirovinskim propisima, njegova će mirovina biti znatno niža i iznosit će desetak kuna, ali takav će radnik faktično umjesto te svoje mirovine primati znatno veću svotu kao zajamčenu najnižu mirovinu koja mu pripada za njegov mirovinski staž u koji je uračunat staž od samo jednog sata dnevno, a koji se izjednačuje s punim radnim vremenom”, stoji u tekstu  Glasa Koncila

Ovakav slučaj otvara mogućnosti zapošljavanja radnika na jedan sat dnevno sa gotovo nikakvim doprinosima državi, ostatak rada se može isplatiti na ruke i radnik će u mirovini imati gotovo ista prava i iznos mirovine kao i radnik za kojega su se plaćali puni doprinosi.

Isto tako, danas se u Hrvatskoj za minimalnih 15 godina radnog staža ostvaruje mirovina u iznosu od 1019,55 kuna što će, primjerice, dobiti radnik za 15 godina na puno radno vrijeme, dok će istovremeno na ovom primjeru radnik koji radi sat vremena dnevno tijekom 20 godina ostvariti pravo na mirovinu od 1.359,40 kuna. Iako je odradio manje sati i platio manje doprinosa državi.

“Postavlja se pitanje  zašto je to moguće u našoj državi. Odgovore treba tražiti u ponavljanim ponašanjima prije izbora kada se političke stranke i političari, od ministara naniže, uključujući i neke udruge umirovljenika, pa i sindikata umirovljenika, natječu u proširivanju mirovinskih prava »šakom i kapom« ne uzimajući u obzir pravnu znanost ni gospodarske mogućnosti, negirajući pri tome vrijednost redovitoga rada i osiguranja, negirajući vrijednost i važnost urednoga plaćanja svih zakonskih obveza, a posebice vrijednost dostojanstva kontinuiranoga i stalnoga rada”, zaključuju iz Glasa Koncila.

No, iako se godine radnog staža priznaju bez obzira na broj odrađenih sati, to nikako nije priznato umirovljenicima kojima se računa striktnih 8 sati na dan, pa ako rade na pola radnog vremena moraju svakako odraditi dvije godine kako bi im se priznala jedna godina radnog staža. Istovremeno, mnogi su umirovljenici prisiljeni vratiti se na posao kako bi stekli određene pogodnosti na koje nikako nemaju retroaktivnih prava ukoliko su se umirovili prije donošenja određenih zakona.

Iako smo u našoj zemlji navikli na različite bizarnosti, a posebice u mirovinskom sustavu, ova situacija definitivno ostavlja upitnike iznad većine naših sugrađana.

 

 

 

Za koga ćete glasati na parlamentarnim izborima?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave