OSOBE S INVALIDITETOM – NAJČEŠĆE VRSTE OŠTEĆENJA

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Glavni trend u hrvatskom mirovinskom sustavu je pogoršanje omjera osiguranika i korisnika mirovina   a taj trend još je veći kada su u pitanju invalidske mirovine jer put do ranijeg umirovljenja je i invalidska mirovina.

Krajem 2015. oko 207.300 ljudi u Hrvatskoj primalo je invalidsku mirovinu, ali taj broj ne uključuje oko 87.200 korisnika invalidskih mirovina koje su počevši od 2015. pri navršenih 65 godina starosti po zakonu transformirane u starosne mirovine (HZMO, 2016b).Dakle, ukupno je bilo oko 294.500 korisnika mirovina temeljem invaliditeta. Što znači da otprilike jedna četvrtina korisnika mirovina prima invalidsku mirovinu.

 

 

 

Koji su najčešće dijagnoze uzroka invaliditeta osoba koje svoja invalidska prava stječu preko HZMOa.

 
 

ZDRAVSTVENI POKAZATELJI OSOBA S INVALIDITETOM

 

Osobe koje pate od dugotrajnih bolesti i koje su općenito lošeg zdravstvenog stanja imaju veću vjerojatnost postati korisnicima invalidskih mirovina. Stoga se ovdje navode određeni zdravstveni pokazatelji kao i faktori rizika.

Među korisnicima invalidskih prava visoki postotak imaju srčani bolesnici. Dobno standardizirana stopa smrtnosti za sve dobi na 100.000 stanovnika za ishemijske bolesti srca za muškarce u Hrvatskoj 2013. iznosila je 188, a za žene 114.

Kad je riječ o stopi smrtnosti za mentalne poremećaje i bolesti živčanog sustava, vrijednosti su bolje u Hrvatskoj nego u zemljama EU15: 19 naspram 41.

Prema podacima za 2014., u Hrvatskoj je 59% stanovništva u dobi starijoj od 18 pretilo, što odgovara EU15 prosjeku. Nadalje, udio pušača u stanovništvu starijem od 15 godina u Hrvatskoj bio je 27,5%, a u EU15 22%. Hrvatska ima i veću godišnju potrošnju alkohola po broju stanovnika: 12 litara u odnosu na 10 litara u zemljama EU15.

 

 VRSTE OŠTEĆENJA KOD OSOBA S INVALIDITETOM

Među osobama s invaliditetom dominiraju oštećenja lokomotornog sustava i višestruka oštećenja, a prate ih duševni poremećaji i oštećenja drugih organa.

Poboljšanje je moguće ostvariti kako vlastitom brigom o zdravlju tako i preventivnim pregledima.

 

JESU LI OSOBE S INVALIDITEOM I ” INVALIDI “

Bez ikakve dvojbe možemo zaključiti da osobe s invaliditetom nipošto nisu “invalidi” – ni u konceptualnom smislu, a pogotovo ne u stvarnosti. I ne samo da nisu invalidi, nego se upravo svim snagama nastoje izboriti za vlastita prava i zdravlje kako bi mogli ravnopravno sudjelovati, a onda i pridonositi vlastitu napretku, boljitku obitelji, sredine u kojoj žive, ali i društvu u cjelini.

Ono što osobe s invaliditetom zapravo čini “invalidima” jest malo slabije zdravlje a ponajviše tromost i nespremnost društva da na primjeren način odgovori i zadovolji njihove potrebe, tj. da osigura poštivanje i ostvarenje njihovih prava.

Nadajmo se da će konkretni potezi hrvatske države, a onda i odgovori društva u cjelini, doista dovesti do toga da brojne osobe s invaliditetom budu građani društva s jednakim mogućnostima.

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave