PROBIOTICI – mit ili stvarnost?

Sve češće smo svjedoci rastuće popularnosti probiotika i velikog broja dodataka za prehranu i fermentiranih mliječnih proizvoda koji u sebi sadrže probiotike.  Jesmo li se tek nedavno upoznali s pozitivnim učincima probiotika i trebamo li ih svakodnevno konzumirati… Mnogobrojna zdravstvena istraživanja dokazala su da uzimanje probiotika kao dodataka prehrani doprinosi poboljšanju zdravlja.

Što su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji doprinose zdravlju domaćina ako se uzimaju u dovoljnim količinama, npr. pozitivno utječu na probavu i poboljšavaju imunološki sustav. Kako i sam naziv, koji dolazi iz korijena grčke riječi „pro“ što znači za i „biotski“ koji dolazi iz imenice bios – život (za život) govori nam da je od velike koristi za ljudsko zdravlje.  Dostupni su u svakodnevnoj prehrani, u namirnicama kao što su: jogurt, sir, kefir, kiseli kupus, u obliku dodataka prehrani (farmaceutskih pripravaka) ili se nalaze kao dodaci u hrani, najčešće u fermentiranim mliječnim proizvodima.

Sada ispada da su probiotici gotovo beskorisni

Čaša jogurta na dan

Ruski biolog i nobelovac Ilja Metchnikoff ima najveću zaslugu za otkriće probiotika, spoznavši  teoriju o dugovječnosti i pomlađivanju čovjeka. Profesor Metchnikoff je znanstvenim istraživanjem da stanovništvo koje živi na području  Kavkaza i na dnevnoj bazi  konzumira  veće količine jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda (prepune probiotika) otporni su na bolesti i imaju dugi životni vijek.

Normalna crijevna flora

Probavni sustav svakog čovjeka sadrži  više od 500 različitih vrsta bakterija koje pomažu u održavanju zdravog probavnog i imunološkog sustava. Crijevna  mikroflora pomaže u procesu probave hrane, sintezi vitamina (vitamina K i B kompleksa) i nekih hranjivih tvari (enzima važnih u procesu probave), metabolizmu nekih  lijekova  i neutralizaciji štetnih kancerogenih  tvari koje unosimo prehranom (važno u prevenciji raka debelog crijeva). Crijevna flora ima ulogu u održavanju normalne funkcije crijeva, apsorpciji kalcija, magnezija i željeza iz hrane,  u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava. Dobre bakterije svojom prisutnošću otežavaju preživljavanje patogenih bakterija i stvaraju kiselinu koja onemogućuje rast i razmnožavanje patogenih bakterija.

Održavanje ravnoteže između dobrih i loših bakterija važno je za optimalno zdravlje. Bolest, stres, starenje, uzimanje antibiotika  ili drugih lijekova, loše životne i prehrambene navike  mogu  poremetiti  normalnu mikrofloru crijeva i tada  primjena probiotika  može pomoći organizmu   dok se ne obnovi  prirodna mikroflora crijeva, te ukoliko ih počnemo koristiti na vrijeme smanjuju pojavnost takvih nuspojava.

Probiotici i imunološki sustav

Osim važne uloge u probavnom traktu, probiotici jednako tako imaju veliki utjecaj i na naš imunološki sustav.

Probiotici pomažu:

• kod autoimunih i alergijskih bolesti,

• kod ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti, sindroma iritabilnog kolona i nekrotizirajućeg enterokolitisa,

• u prevenciji i liječenju zaraznih proljeva i proljeva uzrokovanih antibioticima, putničkih proljeva,

• u prevenciji i liječenju kožnih oboljenja (akni, neurodermitisa, alergijskih kožnih bolesti), osobito povezanih s alergijskom reakcijom na kravlje mlijeko,

• u održavanju imunološkog sustava,

• u prevenciji infekcija dišnog sustava – infekcija  uha, grla i prehlade,

• u prevenciji i liječenju mokraćnih infekcija, bakterijskih i gljivičnih infekcija ženskih spolnih organa te u

• prevenciji i liječenju proljeva uzrokovanih infekcijom bakterijom Clostridium difficile (obično povezane s liječenjem antibioticima).

PROBIOTICI- JAČANJE IMUNITETA

Različite vrste probiotika

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta).

Lactobacillus

Bakterije široko rasprostranjeneu hrani za domaće životinje, silaži, gnojivu te mlijeku i mliječnim proizvodima. Lactobacillus ima izrazito važnu ulogu u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda, a ovisno o vrsti proizvoda, koristi se pojedina vrsta iz ovog roda. No, upotreba tih bakterija nije ograničena samo na proizvodnju jogurta, kiselog mlijeka i sireva, nego je važna i u proizvodnji ukiseljenog povrća, kao što su kiseli kupus i krastavci, te nekih napitaka, vina i sokova, nekih vrsta kruha i mesnih proizvoda.prenosi

Budući da je već vrlo dobro poznato da su bakterije iz roda Lactobacillus komensalni stanovnici životinjskog i ljudskog probavnog sustava, danas se ove bakterije sve više koriste i u preventivne i terapijske svrhe. Jedna od poznatijih vrsta Lactobacillus roda je Lactobacillus paracasei, bakterija koja se najčešće može naći u prirodno fermentiranim mliječnim proizvodima. No, zbog njezinih poznatih pozitivnih djelovanja, ova “dobra” bakterija koristi se i kao dio terapijskih probiotičkih preparata. Za ovu vrstu, osim općih probiotičkih učinaka, vežu se i neka specifična svojstva, kao što su blagotvorno i umirujuće djelovanje na probavu te poboljšanje iskoristivosti hranjivih tvari i visokokvalitetnih masti iz namirnica.

Bifidobacterium

Kao i Lactobacillus, i Bifidobacterium vrste prirodni su stanovnici čovjekova probavnog sustava, a fermentiranih prehrambenih proizvoda baš i ne tako često. Naime, ove bakterije također spadaju u bakterije mliječne kiseline, no uglavnom su anaerobi, što znači da žive bez prisutnosti kisika. Uz to, za razliku od Lactobacillusa, bifidobakterije imaju sposobnost proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina za koje je poznato da “hrane” crijevne stanice i djeluju pozitivno na peristaltiku (pokretanje) crijeva, rad mišića srca, mozga i bubrega, te sudjeluju u metabolizmu masti i ugljikohidrata u jetri. Zanimljivo je da su upravo bakterijske vrste iz ovog roda prvi stanovnici našeg tijela, a njima se “cijepimo” upravo samim činom rođenja i dojenja. Poznato je da je majčino mlijeko najbolja hrana dojenčetu, te da uz hranjive tvari sadrži i mnoge druge sastojke, među kojima je utvrđena i jedna od Bifidobacterium vrsta.

Ove bakterije najzastupljeniji su stanovnici našega debelog crijeva i u njemu se zadržavaju cijeli naš život, no različiti čimbenici, kao što su stres, prehrana i upotreba antibiotika, uvelike utječu na njihov broj i djelovanje. Jedna od najčešće detektiranih vrsta bifidobakterija u ljudskom organizmu jest Bifidobacterium longum. Ujedno je i jedna od najispitivanijih bifidobakterija, a njezini povoljni učinci na zdravlje čovjeka puno su puta pokazani. Među njima se ističu prevencija proljeva tijekom uzimanja antibiotske terapije, smanjenje simptoma intolerancije laktoze i smanjenje razine kolesterola u krvi.

Kako i kada uzimati probiotike?

Uz probiotike iz namirnica, postoji i veliki izbor farmaceutskih dodataka koji se mogu izabrati. Svakodnevno uzimanje jogurta, kefira i drugih mliječnih pripravaka s dodatkom probiotika (LGG i bifidobacterium) zaista je korisno za zdravlje, prvenstveno imunološkog i probavnog sustava. Kod određenih zdravstvenih problema, npr. za vrijeme zaraznih proljeva ili za vrijeme uzimanje antibiotika zasigurno će biti od velike koristi, ali i kod svih gore navedenih zdravstvenih stanja. Bitno je naglasiti da se probiotici moraju uzeti minimalno dva sata nakon uzimanja antibiotika jer u suprotnom nemaju nikakvo djelovanje. Budući da probiotici kao farmaceutski pripravci moraju zadovoljiti standarde „dobre kliničke prakse“ nuspojave za vrijeme uzimanja probiotika su poprilično rijetke, zbog toga ih  većina zdravih osoba može nesmetano konzumirati.

Naime, pozitivne učinke fermentacije bakterija mliječnih kiselina na zdravlje poznavali su već u antičkim vremenima. Stari Rimljani i Grci poznavali su različite recepte za fermentaciju mlijeka, dok su Egipćani pripremali kiselo mlijeko od kravljeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka, a Indijci su fermentirane mliječne napitke koristili stoljećima prije naše ere.

Davorka Ožura