U moru brojnih virusa , bakterija i parazita koji haraju ovim zimskim razdobljima, najčešće pitanje koje nas muči je kako zaobići bolesti, zaštititi se i ojačati imunitet. Pozitivna vijest je da postoji mnogo načina kako ojačati naš imunosni sustav,a najbitnije je započeti od probavnog sustava, odnosno crijeva u kojem naš imunosni sustav “živi”.
Važnost crijevne mikroflore
Bilo da se radi o autoimunosnim bolestima, kroničnim alergijama ili čestim infekcijama, to su pokazatelji da se radi o poremećenoj ravnoteži mikrobioma (svi mikroorganizmi prisutni u našem tijelu). Čak 80 posto imunoloških stanica nalazi se u crijevima, a uravnotežen odnos korisnih(dobrih) bakterija prema patogenim(koje uzrokuju bolesti) bitan je za obrambenu funkciju crijevne stijenke preko koje se nutrijenti iz hrane apsorbiraju u krvotok. Kad je taj odnos neuravnotežen, dolazi do probavnih simptoma kao što su konstipacija, proljev, nadutost i grčevi.
Probiotici
Probiotici su živo mikroorganizmi , odnosno dobre bakterije koje imaju povoljne učinke na zdravlje ukoliko su primjenjene u adekvatnim količinama. Mehanizam probiotika je dalekosežan, a probiotici utječu na brojne stanice: dendritičke, epitelne, T-stanice, limfocite i B stanice. Probiotici u gastrointestinalnom traktu pomažu u jačanju barijere crijevne sluznice i tako smanjuju vjerojatnost da bakterije u crijevima uđu u krvotok. Osim što smanjuju broj loših bakterija, nadomještaju dobre bakterije koje su reducirane zbog uporabe antibiotika i ponovo uspostavljaju ravnotežu u organizmu. Odgovorni su za sintezu vitamina B12, butamirata i vitamina K2,stvaraju enzime koji uništavaju loše bakterije i stimuliraju izlučivanje imunoglobulina A i regulatornih T stanica. Probiotici su prisutni u našem tijelu od trenutka našeg rođenja, a dijete kad se rodi i prolazi kroz porođajni kanal, prvi put je izloženo majčinim bakterijama. U tom trenutku započinje niz procesa unutar probavnog sustava djeteta koji započinje proizvodnju dobrih bakterija.
4 najčešća korištena sojeva su:
- Lactobacillus rhamnosus GG
- Bifidobacterium animalis
- Lactobacillus paracasei
- Lactobacillus acidophilus
Gdje se nalaze probiotici?
- Probiotici koji su prirodno prisutni u crijevima: Saccharomyces boulardi (kvasac) i bakterije iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
- Probiotici u hrani: fermentirano i nefermentirano mlijeko, jogurt, kefir, sir, kobasice, kiselo mlijeko (Lactobacillus)
- Dodaci prehrani: pripravci bakterija u smrznutom obliku u prašcima, kapsulama, tabletama i tekućem obliku (mogu se nabaviti u ljekarnama bez liječničkog recepta, specijaliziranim prodavaonicama i trgovinama zdrave hrane)prenosi
Izvor: Pixabay
Kolika je preporučena količina probiotika?
Većina pripravaka sadrži otprilike 109 (1 000 000 000) bakterija na gram, što se označava kao 109CFU/gr ili ml. Svaki proizvod sadrži definiranu količinu koja je dnevno potrebna, a najčešće se radi o kapsulama ili tabletama koje se obično uzimaju jednom dnevno.
Učinkovitost probiotika
Brojna istraživanja su pokazala i identificirala više vrsta sojeva koji utječu na stanja poput akutnog gastroenteritisa, proljeva izazvanog terapijom antibioticima i putničkog proljeva, atopijskog dermatitisa, sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva. Preventivno i terapijsko djelovanje probiotika najučinkovitije se pokazalo kod sojeva Lactobacillus i Bifidobacterium. Ukoliko se uzimaju antibiotici, zbog nastale neravnoteže bitno je unositi dobre bakterije, s time da razmak uzimanja antibiotika i probiotika treba biti 3 sata, osim u slučaju kvasca Saccharomyces boulardii koji je rezistentan na antibiotike.
