PRIORITET – ZAUSTAVITI RAST SIROMAŠTVA UMIROVLJENIKA!

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Nakon mizernog „rasta“ mirovina početkom ove godine od 0,7 i nedavnog od 1,41 posto, prosječna mirovina 54 posto umirovljenika, ili njih 625 tisuća u Republici Hrvatskoj, sada iznosi svega 1.502 kune. Od toga se objektivno ne može ni približno normalno živjeti i podmirivati sve troškove

Uskoro će 1. listopad – Međunarodni dan starijih osoba kojeg je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih naroda prije trideset godina, točnije 14. prosinca 1990. godine. Tada je usvojena Rezolucija 45/106, kojom je istaknuta obveza da se svaka životna sredina prilagodi i potrebama stanovnika treće životne dobi.

Proglašenjem Međunarodnog dana starijih osoba željelo se obvezati države da starijim članovima osiguraju ispunjenje i njihovih životnih potreba i omogućiti im sudjelovanje u društvu primjereno njihovoj generacijskoj sposobnosti.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine, a pri tome je slogan Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda “Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj” s ciljem da se osigura aktivno zdravo starenje.

Kod nas u Republici Hrvatskoj do sada službenog obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba, nažalost, nije bilo. Čak ni najviši državni dužnosnici se ne oglašavaju na taj dan makar i formalno, iako se njihov glas i čestitke čuju i za datume koji ni približno nemaju takav značaj, a posebno ne za toliko veliki broj ljudi. Evo, recimo, proteklih godina, nitko od vodećih ljudi u državi nije uputio poruku pa i čestitku s riječima podrške, utjehe i nade umirovljenicima, odnosno starijim ljudima za njihov dan. Pri tome mislimo na predsjednika države, predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog sabora. Iako je, valja podsjetiti, u nekim ranijim mandatima tih čestitki bilo s najviše državne razine i s pozicije predsjednika države i Vlade, jer i to bi trebao biti dokaz koliko se drži do umirovljenika i starijih osoba. A umirovljenika kod nas ima 1,24 milijuna pa je to više od bilo koje skupine u strukturi stanovništva.

USKLAĐIVANJE MIROVINA – Bez prava na istinu!

 

Obilježavanje ovog Međunarodnog dana, ne bi ni trebalo poprimiti samo simbolično značenje, već mora biti poticaj da se svi aktivno uključimo na zaustavljanje rasta siromaštva i na podizanje kvalitete života osoba starije dobi.

Matica je zajedno sa Sindikatom umirovljenika, preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, predložila još prije dvije godine da se i na državnoj razini obilježi Međunarodni dan starijih osoba. Čak je i bilo nekih pokušaja, kao, na primjer, organiziranje Okruglog stola u Hrvatskom saboru na temu starijih osoba i umirovljenika. Pokušaj, kažem, jer se od silnih obraćanja predstavnika državnih institucija glas umirovljenika nije mogao ni čuti.

No, valja istaknuti da se, na zahtjev Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika Hrvatske, krenulo u hitan nastavak rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. To je postao jedini pravi kanal za dijalog između predstavnika umirovljeničkih udruga koje okupljaju najveći broj osoba treće dobi i Vlade RH. Vijeće se već punih deset godina pokazalo kao nezamjenjiv oblik djelovanja bez kojeg bi dalje bilo nezamisliva mogućnost socijalnog dijaloga predstavnika umirovljenika i Vlade. Izbori su samo potvrdili totalni fijasko umirovljeničkih stranaka koje su se, umjesto suradnje, međusobno žestoko sukobile, a jedan od njihovih vođa se okomio na umirovljeničke udruge, ne shvaćajući osnovno – da time napada sve umirovljenike. Tako su i prošle na izborima i ostavile rješavanje umirovljeničkih problema baš udrugama, Matici i Sindikatu umirovljenika, koje pokazuju primjerom kako se može međusobno surađivati, ali i stalno biti aktivan.

Upravo, prije izlaska lista imamo informaciju da će se ovih dana potpisati Sporazum s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem o nastavku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavnog tijela Vlade.

A Nacionalno vijeće je započelo ozbiljan dijalog u kojem su postignuti i određeni rezultati. Ostalo je puno najavljenih pitanja koja će se rje- šavati, a među njima je i najvažnija tema – promjena formule za usklađivanje mirovina. Nastavit će se rasprava i oko obiteljskog zakona i nasljeđivanja prava dijela mirovine bračnog partnera, uz zadržavanje svoje.

Ima tema za ozbiljne razgovore i dijalog u kojem je važno iznositi argumente za rješavanje prije svega siromaštva u koje je zapao preveliki broj umirovljenika.

Evo navest ćemo i primjer do kojeg smo sami došli. Prosječna mirovina je 1999. godine, kada je uveden postojeći način usklađivanja, iznosila 1.309 kuna i bila je 42,8 posto u odnosu na prosječnu plaću. Danas je prosječna mirovina 2.558 kuna, nakon nedavnog minornog „povećanja“ od 1,41 posto.

Prosječna plaća 1999. godine iznosila je 3.055 kuna. A danas je prosječna plaća 6.722 kune.

Dakle, prosječna plaća je od 1999. godine do danas povećana za 3.667 kuna, a prosječna mirovina za svega 1.249 kuna. Ili da budemo još precizniji, godišnje su plaće povećavane za 183, a mirovine 62 kune. To je za umirovljenike gotovo tri puta manje i takav način usklađivanja mirovina se nužno mora mijenjati, jer su umirovljenici, odnosno najveći dio njih, zapali u teško siromaštvo.

Matica ovaj put navodi i još jedan potpuno novi podatak koji pokazuje dokle se došlo. Nakon mizernih usklađivanja mirovina početkom godine od 0,7 posto i nedavnog od 1,41 posto, prosječna mirovina 54,4 posto umirovljenika, ili njih 625 tisuća u Republici Hrvatskoj, sada iznosi svega 1.502 kune. Od toga se objektivno ne može ni približno normalno živjeti i snositi sve troškove koji se gomilaju tijekom jednog mjeseca. Istovremeno prosječna mirovina svih umirovljenika koji su mirovinu stekli po Zakonu o mirovinskom osiguranju sada iznosi 2.558 kuna. Ako se ništa ne promijeni mirovine će i dalje opasno padati u odnosu na prosječne plaće, a već su sada po tom podatku najniže od svih zemalja u Europi, onih koje su članice EU pa čak i onih koje to još nisu.

Te brojke, kao argumente, prije svega, treba imati na umu kad se raspravlja o nužnoj promjeni usklađivanja mirovina i borbi protiv siromaštva umirovljenika.(HUL)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

02/07/2022

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Najpopularnije objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?