Predrasude prema starijim osobama
Mnoga istraživanja pokazuju da se postotak predrasuda i diskriminacije starijih osoba na temelju dobi kroz godine ne smanjuje.
Raširenost predrasuda zapravo je paradoksalna jer ih većina ljudi otvoreno osuđuje. Kako su postale tako veliki problem kad društvo, općenito govoreći, brzo podigne glas protiv onih koji gaje predrasude. Problem se očigledno krije u tome što mnogi nisu niti svjesni predrasuda koje osjećaju prema drugima. Je li moguće da smo i mi među njima. O tome vrijedi razmisliti.
Istraživanje koje je bilo provedeno u lipnju 2011. godine u kućanstvima starijih na području grada Zagreba pokazalo je da postoji nepovoljan odnos okoline prema starijim osobama. U istraživanju su se ispitala mišljenja i iskustva starijih osoba o predrasudama i diskriminaciji, te koji je položaj starijih osoba u društvu.
Starije se osobe smatraju isključene iz društva, a priutnost negativnih mišljenja prema starijim osobama pronalaze u svim dobnim skupinama, dakle i među njima samima. U prvom redu to su negativni osjećaji mladih kao okidač diskriminacije starijih, zatim nedostatno usmjeravanje mladih pravim vrijednostima što možemo povezati s neadekvatnim odgojem mladih, ali i na sebe su preuzeli dio odgovornosti jer smatraju da i starije osobe nemaju često adekvatno ponašanje prema mlađima. Istraživanje je pokazalo da se najčešće radi o predrasudama koje društvo ima prema starijim osobama, a one su vezane uz karakter starijih osoba, korisnosti i intelektualne sposobnosti.
Sve je više starijih
Istina je da je u svijetu sve više starijih ljudi i da taj broj, poput kakve plime, stalno raste. “Godine 2025. u svijetu će se ukupan broj ljudi starijih od 65 godina učetverostručiti u odnosu na 1955, a njihov postotak u odnosu na cjelokupno stanovništvo udvostručiti”, piše The UNESCO Courier.
Trend daljnjeg starenja predviđa se i u budućnosti i kao takav zadaje brige mnogim ekonomistima i zdravstvenim radnicima, a on i nas navodi da ponovo razmotrimo neke vlastite stavove o starenju. Starost je doba mudrosti i zrele ljubavi. To je vrijeme izazova i nove šanse razvoja uloge starijeg čovjeka u “mirovini“. Za starije ljude često mislimo da nisu sposobni niti misliti niti raditi korisne stvari pa čak ni uživati u životu. Na taj način postaju žrtve vlastitih očekivanja, predrasuda i neznanja o starenju.
Poticanje međugeneracijske solidarnosti ali i same starije osobe da šire svoje socijalne mreže i angažiraju se, ostvare svoje interese te da se zajedno zalažu za društvo otvoreno za sve generacije pridonjelo bi društvu veće blagostanje i bolju kvalitetu života. Važno je raditi na boljoj edukaciji, neposrednom kontaktu sa starijim osobama (omogućiti susrete s mladima za razmjenu iskustava te prenošenja tradicijskih i kulturnih vrijednosti) te boljoj medijskoj prezentaciji starenja i starosti. Potrebno je potaknuti ljude da promijene svoje stavove prema onima koji su po nečemu drugačiji od njih.
IZ RAZNIH ZEMALJA
Kanada: “Unatoč tome što se u zemlji promiče tolerancija prema ljudima koji dolaze iz drugih krajeva svijeta i što u zakonu postoje brojne odredbe koje štite prava manjina, rasizam i dalje ostaje nerješiv problem” (izvješće organizacije Amnesty International o Kanadi, 2012)
Europa: “Gotovo 50 posto Europljana smatra da se u njihovoj zemlji premalo pažnje posvećuje borbi protiv diskriminacije” (Intolerance, Prejudice and Discrimination: A European Report, 2011)
Afrika: “U mnogim zemljama žene cijeli život podnose zlostavljanje i diskriminaciju” (Amnesty International Report 2012)
Nepal: “Daliti, odnosno ‘nedodirljivi’, žrtve su nemilosrdne diskriminacije zbog koje žive na samom rubu egzistencije. Praktički su izopćeni iz društvenog i kulturnog života” (Human Rights Watch World Report, 2012)
Istočna Europa: “Romi — omraženi u tuđini, na udaru predrasuda u svojoj domovini. Istočnoeuropskim političarima Romi su problem od kojega okreću glavu” (The Economist, 4. rujna 2010)
Dipl.soc., Sandra Vukušić
