Mjere prevencije osoba starije životne dobi

Prevencijom u općoj ili obiteljskoj medicini djeluje se u cilju sprečavanja čitavog niza bolesti ili stanja kod osoba svih dobi, ali posebno starijih osoba. Pravovremenom prevencijom bolesti poput: hipertenzije, cerebrovaskularnih bolesti(moždani udar), kardiovaskularnih bolesti, debljine/pothranjenosti, šećerne bolesti, raka dojke, jajnika, prostate, pluća, debelog crijeva…, osteoporoze, inkontinencije, dekubitusa, duševnih poremećaja poput demencije, Alzheimerove bolesti, depresije, respiratornih bolesti poput gripe i upale pluća, mogu se otkriti i liječiti u ranim fazama.

Ovisno o fazi bolesti u kojoj smo intervenirali, prevenciju dijelimo na primarnu, sekundarnu i tercijarnu, stoji u priopćenju Ivane Bočine, dr. med., spec. javnog zdravstva – Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja-.

Primarna prevencija

Primarna prevencija usmjerena je na zdrave osobe, podrazumijeva uklanjanje rizika/uzroka bolesti i unaprjeđenje općeg zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti. Dobar primjer primarne prevencije kod suzbijanja zaraznih bolesti je cijepljenje, a kod kroničnih bolesti to se odnosi na uklanjanje rizičnih čimbenika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, odsustvo tjelesne aktivnosti, itd. Provedba uspješne primarne prevencije zahtijeva razvijanje javno zdravstvenih programa na lokalnoj ili nacionalnoj razini.

U primarnoj prevenciji za starije osobe provode se sljedeće mjere koje se osobito odnose  na funkcionalno sposobnu stariju osobu, a time i uključuje njegovu aktivnu ulogu u očuvanju vlastitoga zdravlja: utvrđivanje, evidencija, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti, uvođenje sustava za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika neodvojivo povezanog sa Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, korisna mediteranska prehrana, psihička aktivnost, stručni tiskani materijali namijenjeni zdravstvenom odgoju starijih osoba (pamtilice, brošure, priručnici), savjetovanje s ciljnim skupinama starijih ovisno o  zdravstvenom stanju, funkcionalnoj sposobnosti (programi pripreme za starost, mirovinu, radionice i stvaraonice ), individualno savjetovanje zdravih starijih i bolesnih starijih osoba, cijepljenje i docjepljivanje za  sve starije osobe od 65 i više godina (u vrijeme epidemija gripe, protiv pneumokokne pneumonije jednom u 5god., protiv tetanusa u60‐oj godini), umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti i neizlaganje hladnoći, uklanjanje barijera u cilju sprječavanja ozljeđivanja u kući, poticanje samoodgovornosti za zdravlje i očuvanju funkcionalne sposobnosti  starijoj dobi, i druge mjere.

Sekundarna prevencija

Sekundarna prevencija se odnosi na prepoznavanje „potencijalnih“ bolesnika, odnosno oboljelih u ranom stadiju bolesti, kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifestne bolesti te tako zaustavilo njeno napredovanje i sačuvao životni vijek kao i kvaliteta života. Primjer za to je otkrivanje visokog tlaka u stadiju kad još nema simptoma.

Mjere sekundarne prevencije za starije gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike obuhvaćaju: primjenu i provođenje sistematskih pregleda već u 50, 65, 75 i 85oj godini života, kontrolu šećera u krvi, lipida i kolesterola, slabokrvnosti, procjenu stanja uhranjenosti, pregled zubala, pregled vida i sluha, mamografiju, provedbu ciljnih preventivnih pretraga, detekciju inkontinencije, psihičkih poremećaja, bakteriološki pregled sputuma, po potrebi radiografski pregled pluća, test okultnog krvarenja, digitorektalni pregled i druge mjere.

Tercijarna prevencija

Tercijarna prevencija je prepoznavanje i zbrinjavanje onih stanja koja se ne mogu liječiti ili stanja kod kojih unatoč liječenju nastaju posljedice. Njen cilj je očuvanje kvalitete života bolesnika kad liječenjem nije moguće suzbiti bolest. Primjer takve prevencije je suzbijanje boli kod oboljelih u zadnjem stadiju zloćudnih tumora.

Mjere tercijarne prevencije za gerijatrijske bolesnike sačinjavaju: mjere pripreme gerijatrijskog bolesnika za određene terapeutske i dijagnostičke postupke, mjere održavanja i razvoja preostale funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika, mjere reaktivacije i reintegracije gerijatrijskog bolesnika, preventivne mjere namijenjene teško pokretnom funkcionalno onesposobljenom starijem bolesniku (prevencija dekubitusa, hipostatske pneumonije, kontraktura, inkontinencije, tromboflebitisa, edema, atrofije mišića )i druge mjere.

Iz razloga kako bi se povezali programi primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe se valuacijom gerontološko javno zdravstvenih pokazatelja pokrenuo Web servis za izračun nutritivnog rizika NRS 2002 (Nutritional Risk Screening 2002), za praćenje i evaluaciju o nutritivnom statusu zdravstvenih osiguranika o pojavnosti pothranjenosti i debljine, po dobi i spolu, a poglavito gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika. Web servis koriste svi zdravstveni djelatnici u bolnicama, domovima za starije, ali i svi liječnici, timovi SOM-a i gerijatrijske medicinske sestre u domovima za starije te patronažne sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zdravstveni djelatnik upisuje MBO gerontološkog osiguranika ili gerijatrijskog bolesnika (matični broj osigurane osobe) i time veže mjerenja uz osiguranika. Prednost povezivanja web servisa i centralnog zdravstvenog sustava, a osobito poveznica putem projekta GeroS i CEZIH po razinama zdravstvene skrbi, je izrazito značajna zbog važnosti podataka i pokazatelja ishoda liječenja u odnosu na stanje uhranjenosti  (debljina i pothranjenost) dostupnih svim liječnicima u sustavu zdravstva. Web servis NRS 2002 se primjenjuje od 1. ožujka 2015. g. Osigurana je sigurnost podataka jednoznačno identificiranje zdravstvenog djelatnika HZZO pametnim karticama i PIN-om.

Stariji ljudi nisu homogena skupina i ne doživljavaju sebe kao odvojenu populacijsku skupinu, nego predstavljaju sastavni integralni dio zajednice u kojoj aktivnim uključivanjem žive, rade i stvaraju. Osnove za zdravo aktivno starenje uz očuvanje funkcionalne sposobnosti i unapređivanje zdravlja u dubokoj starosti postavljaju se u ranijoj životnoj dobi kroz vlastite odluke i pozitivno zdravstveno ponašanje. Nepušenje, pravilna, uravnotežena prehrana i održavanje normalne tjelesne težine te redovita, svakodnevna, umjerena tjelesna aktivnost najvažniji su čimbenici u održavanju zdravlja i vitalnosti.

Sandra Vukušić, Davorka Ožura