FINANCIJSKA PISMENOST – Odgovorno informiranje i financijsko obrazovanje

Upravljanje osobnim i obiteljskim financijama u današnje je vrijeme sve zahtjevnije. Bez obzira na to radi li se o podmirivanju trenutnih potreba i obaveza, štednji ili ulaganju s ciljem ostvarivanja zarade, upotrebi nekog financijskog proizvoda ili usluge.

Postoje različiti pristupi tumačenja uzroka sve veće prezaduženosti građana: ekonomski, socijalni i pravni. Povećanje prezaduženosti građana zasigurno je jedna od posljedica financijske krize. Međutim, sve veća dostupnost te raznolikost ponude financijskih usluga, nerazumijevanje pojmova, odnosno temeljnih prava i obveza koje proizlaze iz ugovaranja takvih usluga, stoji u znanstvenom radu, Ksenije Grubišić; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U kojoj mjeri je poznavanje prava i obveza građana koji koriste financijske i javne usluge vjerodostojno mjerilo učinkovitosti građanskopravnih propisa kojima bi se, među ostalim, trebala štititi i socijalna prava, s obzirom da njihova primjena utječe na status prevelike zaduženosti građana, temelji se na rezultatima empirijskih istraživanja provedenih u listopadu 2016. u okviru projekta Građanskopravna zaštita građana u financijskoj krizi.

Glavni cilj projekta Građanskopravna zaštita građana u financijskoj krizi bio je istražiti u kojoj mjeri i na koji način različiti građanskopravni instrumenti, te njihovo pravno uređenje i primjena pomažu u sprječavanje i prevladavanju financijskih neprilika građanima prilikom ispunjavanja financijskih obveza, te koja su dostupna rješenja za unaprjeđenje normativnog i ne normativnog okvira, koja bi doprinijela učinkovitijem ostvarivanju građanskopravne zaštite građana.

Službe koje imaju opći gospodarski interes prepuštaju se uglavnom stvaranju sektorskih tržišta, općenito djelovanju tržišta te ekonomskim vrijednostima u okviru određenih načela. Ponajviše iz razloga da postave norme, osnovano je niz agencija s odgovarajućim nadležnostima, koje su u jednoj određenoj mjeri nezavisne od zakonodavne i izvršne vlasti.

Razdoblje financijske krize bilo je prije i još uvijek je, takozvana „provjera“ procesa usklađivanja socijalnih i ekonomskih vrijednosti. Porast broja nezaposlenih i prevelike kreditne zaduženosti građana što velikim dijelom dovodi i do porasta siromaštva i socijalne isključenosti, te povećanje duga na svim razinama, samo su neke od njezinih najčešćih socijalno-ekonomskih posljedica, gdje često jedna uvjetuje i povlači drugu za sobom. Međutim, mnoga istraživanja o posljedicama posljednje financijske krize u Hrvatskoj i Europi jednako tako dokazuju utjecaj gospodarskog stanja u državi na povećan broj neizvršavanja financijskih obveza građana, a onda i na povećan broj blokiranih osoba.

Prema ESSPROS-u, socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnih tijela kojima je cilj smanjiti financijsko opterećenje obitelji i pojedinaca nastalo djelovanjem svih socijalnih rizika i potreba.

Načelo zaštite potrošača, zamišljeno je i prezentirao na europskoj razini kao jedno od temeljnih načela „europskog socijalnog modela“, no, jednako tako podrazumijeva svojevrsno usklađivanje ekonomskih i socijalnih vrijednosti. No, pravna zaštita potrošača koja se odnosi na financijske i usluge službi od općeg gospodarskog interesa samo je jedan mali dio sustava zaštite potrošača koji je u posljednjih desetak godina doživio veliki rast u propisima i tijelima, temeljem kojih se često na različite načine u različitim dijelovima pravnog sustava primjenjuje načelo zaštite potrošača.

Jasno je da učinkovita primjena načela zaštite potrošača ovisi o učinkovitosti pravnih, ali i o učinkovitosti nepravnih modela zaštite predviđenih pravnom normom. To je posebno istaknuto na modelu odgovornog kreditiranja koji kroz svoju primarnu zadaću prevencije pretpostavlja postojanje nepravnih modela: razvijenog sustava informiranja, odnosno financijskog opismenjavanja. Razlog tome je, među ostalim, što mnoga istraživanja ukazuju na to kako neučinkovitost te preventivne funkcije bitno pridonosi porastu broja prezaduženih građana.

Na važnost podizanja razine financijske pismenosti utječu i razvoj tehnologije, te mogućnost da strani pružatelji usluga iz drugih država članica Europskog gospodarskog prostora jednostavno pružaju svoje usluge u Hrvatskoj bez otvaranja podružnica te nuđenje kompleksnih ili široj javnosti nerazumljivih financijskih proizvoda.

Sandra Vukušić, Davorka Ožura