Prevencija moždanog udara pomoću hrane

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

Moždani udar nastaje uslijed prisustva krvnih ugrušaka u krvnim žilama mozga, glave i vrata koji začepe žilu i ne dozvoljavaju prolaz krvi. Time se onemogući prehrana i dotok kisika u neke stanice mozga i one nepovratno umiru, na taj način predstavlja jednu od najzastupljenijih bolesti od koje se u današnje doba umire.

Moždani udar može se izbjeći čak i ako je osoba sklona obolijevanju od te bolesti, primjenom režima pravilne prehrane i zdravog načina života.

Važno je koristiti u prehrani što više proizvoda koji u sebi sadrže fitokemikalije koje djeluju protuupalno i povećavaju fluidnost krvi, čineći krv manje viskoznom.

Osobe sklone obolijevanju od moždanog udara trebale bi obavezno svaki dan provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost kojom potiču cirkulaciju i održavaju tonus krvnih žila. Od iznimne je važnosti i dostatno unošenje tekućine, a pokazalo se učinkovitim ako se u svakodnevnu prehranu uvede umjerena konzumacija alkohola 0,3 L vina za muškarce, odnosno 0,15 L vina za žene. Najviše se preporuča crno vino zbog visokog sadržaja polifenola, resferatrola i kvercitina, koji djeluju kao antioksidansi.

Kod sklonosti nastanka moždanog udara mora se preventivno djelovati na suzbijanje prevelike oksidacije i poništavanje štetnog djelovanja slobodnih radikala koji nastaju uslijed metabolizma i povećavaju se u krvi prilikom neadekvatne prehrane. 

To se preventivno i kurativno djelovanje manifestira preko mehanizma kojim na oksidativne procese djeluju antioksidansi. Antioksidansi su enzimi, spojevi, molekule, strukture, elementi u tragovima, minerali, koji skupljaju slobodne radikale i prevode ih redukcijom u nereaktivne molekule. Najpoznatiji su superoksid-dismutaza, peroksidaza, katalaza kao enzimi, flavonoidi, polifenoli i biofenoli kao šira skupina spojeva koji dolaze iz voća, povrća i maslinovog ulja. Od mikroelemenata i elementa u tragovima najdjelotvorniji antioksidansi su mangan, cink i selen, a od vitamina najdjelotvorniji su vitamin C, A i E. Vrlo je važno i obratiti pozornost na unos masti i to posebno masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani.

Prednost u borbi protiv moždanog udara imaju mononezasićene masne kiseline koje se nalaze u namirnicama tekućeg agregatnog stanja pri sobnoj temperaturi. Te su namirnice redovito biljnog podrijetla i čine biljna ulja. Najrasprostranjenija masna kiselina koja spada u porodicu mononezasićenih masnih kiselina je oleinska kiselina, glavni sastojak maslinovog ulja. Polinezasićene masne kiseline postoje najčešće u obliku omega-3 i omega-6-masnih kiselina. Najpoznatija od tih masnih kiselina je linolna masna kiselina koja ulazi u sastav brojnih biljnih ulja poput suncokretovog, kukuruznog i sezamovog, a omega-3-masne kiseline nalaze se najvećim dijelom u uljima dobivenim iz riba sjevernih mora.

Vrlo je važna umjerena tjelesna aktivnost koja će pomoći boljoj cirkulaciji, održavati tonus krvnih žila i osigurati bolju fluidnost krvi. Pri tome će tkiva biti bolje opskrbljena kisikom i stanica će nesmetano moći održavati svoj aerobni metabolizam. Najveća opasnost kod moždanog udara je postojanje anaerobnih lezija, područja u kojima je koncentracija kisika smanjena i gdje nastaju uvjeti za takozvani anaerobni metabolizam prilikom kojeg dolazi do zakiseljavanja tkiva i pokretanje procesa degenerativnih promjena. Stoga je i pravilno disanje jedan od ključnih elemenata u suzbijanju nastanka moždanog inzulta.

Rezultati velikih studija objavljeni u prestižnim časopisima pokazali su blagotvoran utjecaj mediteranske prehrane na smanjenje rizika nastanka srčanog i moždanog udara.

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?