Jedna jedina knjiga bila je dovoljna da se Slobodan Novak velikim slovima upiše u povijest hrvatske moderne proze
Smrt je hrvatskog književnika i člana HAZU Slobodana Novaka zatekla u dubokoj starosti. Rođen je u Splitu prije 92 godine, 3. studenog 1924., u staroj splitskoj obitelji Novakovih.
Osnovnu školu završio je u Rabu, a gimnaziju je polazio u Splitu, te maturirao u Sušaku (Rijeka). Drugi svjetski rat proveo je u partizanima, što je kasnije ironizirao u autobiografskim zapisima ‘Digresije’ i ‘Protimbe’ (2003.). Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti diplomirao je u Zagrebu 1953. godine.
Jedna jedina knjiga bila je dovoljna da se Slobodan Novak velikim slovima upiše u povijest hrvatske moderne proze. Književni domet njegovog romana ‘Mirisi, zlato i tamjan’, objavljenog 1968. godine, konkurira egzistencijalističkim klasicima svog vremena u europskim i svjetskim razmjerima. Radnjom smještenom u 60-e godine prošlog stoljeća, roman se odvija oko umirovljenog intelektualca srednjih godina koji sa ženom izoliran na otoku njeguje staricu Madonu Markantunovu, nekadašnju bogatu patricijku i vlasnicu polovice otoka.
Novakov antijunak sažima iskustvo cijele generacije koja je vjerovala u politički projekt i socijalnu utopiju, da bi na koncu doživjela bolno otrježnjenje.
Svoj književni put započeo je kratkotrajnom epizodom pisanja poezije, a zatim se fokusirao na pripovjednu prozu koju objavljuje u časopisima ‘Krugovi’ i ‘Republika’. Pozornost je privukao kratkim autobiografskim romanom ‘Izgubljeni zavičaj’ (1955.) u kojemu opisuje događaje iz djetinjstva na idiličnom otoku.
U njegov književni opus ubraja se zbirka novela Tvrdi grad i kratki romanIzvanbrodski dnevnik, a pisao je i radio-drame (Strašno je znati, Majstore, kako vam je ime? i Zakrivljeni prostor), te kritike i feljtone. Među njegovim novelama naročito se ističu Badessa madre Antonia, Južne misli i Treba umrijeti logično,prenosi
Slobodan Novak proglašen je počasnim građaninom Grada Raba 1999. godine. Poznat je kao jedan od hrvatskih intelektualaca koji je kritički pisao o ulasku Hrvatske u EU.
Slobodan Novak bit će pokopan u obiteljskoj grobnici u Rabu, a ispraćaj iz Zagreba bit će u ponedjeljak 1. kolovoza u 10.50 sati iz mrtvačnice na Mirogoju.
“Smrću akademika Slobodana Novaka Hrvatska je izgubila jednog od svojih najvećih književnika i velikog domoljuba koji je svojim djelom obilježio burno razdoblje suvremene hrvatske povijesti. Bio je jedan je od klasika suvremene hrvatske književnosti i jedan od najuglednijih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kvalitetom i izražajnošću svojih proznih djela dosegnuo je vrhunce usporedive s europskim i svjetskim dosezima. Akademik Novak pripada među nacionalne velikane koji su zadužili hrvatsku književnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i hrvatski narod. Bio je protivnik dogmatske misli i zloupotrebljavajuće slobode te se zalagao za čistoću umjetničkog izričaja”, izjavio je povodom smrti akademika Novaka predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić
