Pravo umirovljenika i starijih osoba na život u dostojanstvu

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

MANIFEST FERPA-e

Pravo umirovljenika i starijih osoba na život u dostojanstvu

Manifest je jednoglasno usvojen na Srednjoročnoj skupštini FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe, održanoj putem interneta 

     Posljednjih nekoliko godina, osobito nakon nedavne financijske krize, države članice Europske unije su pokušavale smanjiti svoju potrošnju, osobito drastičnim rezanjem proračuna za socijalne troškove.

Starije osobe i umirovljenici bile su prve žrtve takvih drastičnih mjera: smanjenja proračuna za zdravstvo, manjka osoblja i sredstava u domovima za skrb te, u mnogim zemljama, zamrzavanja ili smanjenja iznosa mirovina.

     Mlađe generacije, osobito nakon pandemije COVID-19, također su doživjele pogoršanje u uvjetima rada, mogućnostima obrazovanja, pripravništva ili naukovanja. Zato će FERPA nastaviti surađivati s organizacijama mladih ETUC-a kako bi se osnažila međugeneracijska solidarnost.

Pandemija, koja nije poštedjela nijedan kontinent ili državu, prije svega je razotkrila katastrofalan učinak takvih štetnih politika vođenih u nedavnoj prošlosti – i teško je razumjeti dramatičnu situaciju u kojoj se nalaze pojedine zemlje. Međutim, posljedica je pogoršanje situacije, osobito za najranjivije i najugroženije. U početku su vlade bile pomalo neoprezne u smislu sprječavanja i upravljanja zdravstvenom krizom koja se brzo preobratila i u gospodarsku krizu. I sada je na stolu dramatično pitanje tko će to platiti?

     Također se moramo pripremiti za moguće buduće pandemije, što znači potrebu za gradnjom i jačanjem kapaciteta europskih zdravstve­nih, medicinskih i socijalnih politika, kao i jamčiti načelo supsidijarnosti. Stoga, kako bi se financirale potrebe održavanja standarda i socijalne usluge, države članice moraju razviti pravedno oporezivanje.

Zbog COVID-19 i njegovih različitih “sojeva”, umirovljenici i starije osobe platile su visoku cijenu, bilo u smislu rasta stopa mortaliteta i time da nisu imali prioritet u bolničkom liječenju u nekim zemljama, i zbog ograničenja nametnutih kao posljedica mjera izolacije, sa svim poprat­nim psihološkim tegobama.

     Europska federacija umirovljenika i starijih osoba (FERPA) angažira­na je više nego ikad na tome da se njezin glas čuje i poduzmu mjere kako bi se umirovljenicima i starijim osobama priznalo njihovo dosto­janstvo i kako ne bi bili zaboravljeni od svojih zajednica.

Namjerava djelovati, zajedno s Europskom konfederacijom sindikata (ETUC), kako bi osigurali da Europski stup socijalnih prava nije samo po­pis dobrih načela ili dobrih namjera, već da postane stvarnost za svakog europskog građanina, bez obzira na njihovu dob ili zemlje prebivališta.

     Da bi se to postiglo, nakon opsežnog istraživanja i konzultacija sa svojim članicama, FERPA je napisala ovaj manifest, koji utvrđuje njezine prioritete. Glavni prioritet je borba protiv siromaštva, iako očito nije riječ o tome da su samo umirovljenici siromašni u Europi. Doista, očito je da niske plaće dovode do niskih mirovina.

     Moramo promijeniti svoj pogled na starenje i prepoznati mjesto umirovljenika u društvenoj zajednici kako bismo se borili protiv dobne diskriminacije (ageizam) i od percepcije umirovljenike kao tereta.

     Moramo izbjeći pogoršanje kupovne moći zaposlenika pri odlasku u mirovinu. Ovaj ključni zahtjev može se definirati na sljedeći način: Boriti se i spriječiti siromaštvo među umirovljenicima i starijim osobama kako bi imali pravo dostojanstveno živjeti.

Sastoji se od četiri prioritetna PRAVA:

     To znači borbu protiv siromaštva u svim njegovim oblicima, pa se stoga trebamo boriti na najmanje četiri plana koji su prioriteti    FERPA-e: prihodi; zdravlje; stanovanje i pristup energiji i bitnim uslugama. I to sve u skladu s odredbama Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koja je postala pravno obvezujuća ratifikacijom Ugovora iz Lisabona. Ostvarenje ovih zahtjeva također je dio provedbe Europskog stupa socijalnih prava, te prema stajalištu FERPA-e, nadopunjuje Akcijski plan usvojen na summitu u Portu 6. svibnja 2021. godine.

     Organizacije članice FERPA-e angažirane su više nego ikad. Namje­ravamo djelovati s ETUC/Europskom konfederacijom sindikata, lobirati kod donositelja odluka (EU Komisija, Europski parlament, na lokalnoj i nacionalnoj razini) sukladno pojedinim temama, kako bi se ispunili FER- PA-ini zahtjevi.

Pravo na dostojne mirovine za sve

     Situacija za umirovljenike u Europi zabrinjavajuća je, jer je ekonom­ska kriza 2008.-2012. potaknula brojne vlade da zamrznu ili smanje iznose mirovina za umirovljenike. Ako se ništa ne poduzme, pojava CO- VID-19 izazvat će daljnji gospodarski šok, a mirovine će se prije smatrati stavkom za „krpanje” proračuna socijalne skrbi. Danas je u Europskoj uniji 15,9% Europljana u dobi od 65 ili više godina u riziku od siromaš­tva. Žene su najugroženije jer su njihove mirovine u Europi u prosjeku 38% niže od onih muškaraca. Svima je poznato da su uvjeti zapošlja­vanja žena u Europi (nesiguran rad, rad s nepunim radnim vremenom, prekidi u karijeri – koji se financijski ne nadoknađuju) i to za skrb o djeci, a sve više i za njihove starije roditelje, bez podjele obiteljskih obaveza i zadataka sa supružnikom ili partnerom); a prije svega razlika u plaćama između žena i muškaraca – jazovi s kojima se i danas susreću nove generacije – kažnjavaju žene ne samo tijekom radnog vijeka, već i prije svega u mirovini. Zbog svih ovih razloga mirovine žena su znatno niže od mi­rovina muškaraca. Starije i vrlo stare žene su među onima koji su u najve­ćem riziku od siromaštva i ekstremnog siromaštva kada odu u mirovinu.

     Kako bi se smanjio ili još dublje iskorijenio rizik od siromaštva za umi­rovljenike – žene ili muškarce – prije svega je potrebno omogućiti im da tijekom svog radnog vijeka zarade pristojne plaće i da se osiguraju jed­nake plaće za muškarce i žene, što će im omogućiti da primaju pristojne mirovine kad odu u mirovinu. Doista, dobra politika zapošljavanja koja jamči visoku razinu radne aktivnosti najbolje je jamstvo održivosti mi­rovinskih sustava. U Europskoj uniji borba protiv siromaštva ili socijalne isključenosti starijih osoba koja dovodi do izolacije također znači da je potrebno jamčiti odgovarajuće i redovito usklađivane mirovine, s učinkovitim javnim socijalnim i zdravstvenim službama koje zadovoljavaju njihove potrebe, izbjegavajući troškovima tih usluga opteretiti mirovine koje su već ionako niske. Osim toga, FERPA poziva na uvođenje zakonom propisane minimalne mirovine iznad nacionalne linije siromaštva u cije­loj Europi. Međutim, s izuzetkom samo dvije zemlje, sve ostale minimal­ne mirovine, kada postoje, ispod su granice siromaštva.

     FERPA snažno osuđuje ovakvo stanje stvari. To bi bio jedan od glav­nih alata za smanjenje rizika od siromaštva među starijim osobama i za učinkovitu primjenu 15. točke Europskog stupa socijalnih prava.

     Konačno, mirovinski sustavi ne mogu se analizirati samo sa stajališta gospodarske održivosti, gdje se povećanje dobi za odlazak u mirovinu identificira kao jedino rješenje. S druge strane, na temu održivosti, mo­ramo znati omjer između zaposlenih i umirovljenika i, u svim europskim zemljama, razdvojiti izdatke za mirovine od rashoda za socijalnu skrb kako bismo raspolagali dosljednim podacima o izdacima za mirovine povezane s uplaćenim doprinosima i izdacima za socijalnu skrb, koji se moraju platiti porezima.

 

 

Zbog toga FERPA poziva da se:

  • Zamrzne dob za umirovljenje

  • Svi iznosi mirovina moraju se automatski indeksirati s rastom plaća i/ili cijena, kako bi se zajamčila kupovna moć umi­rovljenika

  • Minimalna nacionalna mirovina mora biti veća od praga siromaštva, te se prema istom modelu treba uvesti u cijeloj Europskoj uniji

Treba ukloniti nejednakosti u mirovinama između žena i muškaraca, uzimajući u obzir, na primjer, razdoblja trudnoće ili razdoblja brige o djeci ili starijim osobama, budući da tu skrb i dalje uglavnom pružaju žene

  • Politike/propise kojima se supružnicima jamči dio mirovine nakon razvoda ili smrti

  • Treba definirati „minimalnu košaricu roba i usluga” za starije osobe, kako bi se izbjegao rizik od siromaštva

  • Porezni režimi trebaju biti jednaki onima zaposlenih (za ze­mlje u kojima se umirovljenici oporezuju više na temelju jedna­kog dohotka)

  • Veća uloga umirovljeničkih sindikalnih udruga u obrani nji­hovih zahtjeva.

Pravo na dugoročnu kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve

     Kad danas govorimo o zdravlju, govorimo i o COVID-19. Ova kriza pogoršala je nejednakosti i osvijestila da su države svojom neoliberalnom politikom odlučile smanjiti javnu kontrolu zdravlja, dajući tako slo­bodu privatizaciji i marketingu zdravstvenog sektora. Donijeli su proračunske odluke koje pogoduju financijskoj isplativosti iznad dobrobiti i zdravlja stanovništva, osobito starijih osoba. To znači:

  • Promiču načelo sve većeg povećanja profitabilnosti privatnih trgo­vačkih društava i ustanova, a kao posljedica toga sve je češće korištenje dodatnih naplata u brojnim specijalizacijama, čime se isključuju osobe s niskim primanjima te smanjuje dostupnost zdravstvenih djelatnika, uz pogoršavanje njihovih radnih uvjeta

  • Povećavaju se društvene nejednakosti reduciranjem univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Europski Socijalni Opservatorij otkrio je da je sve veći broj odraslih i djece ostaje bez liječnika ili s odgodom liječenja zbog financijskih razloga.

Zdravstvena kriza pogoršala je neravnopravnost spolova. Žene su pogođene više od muškaraca: poslove u uslugama – s niskim primanji­ma – uglavnom obavljaju žene, stavljajući ih na prvu liniju infekcije. Osim toga, karantene su povećale opterećenje žena u kući i obitelji, što je do­velo do fizičke i psihičke iscrpljenosti.

Ulaganje u zdravlje znači ulaganje u prevenciju i u društvene odred­nice koje utječu na zdravlje. Važnost univerzalnog pristupa testiranju i cijepljenju jamstvo je zaštite. Što se tiče zdravstvene zaštite, moramo također pogledati što jedemo. Kao i naše zdravlje, naš izbor hrane također ima utjecaj na okoliš. Uravnotežena, zdrava i dovoljna prehrana bitna je za zdravlje i dobrobit. Trebali bismo se boriti protiv suvišnog otpada i tako očuvati ograničene resurse poput vode, struje i tla.

U smislu podrške starijim osobama kojima je potrebna dugotrajna skrb, moramo:

  • s jedne strane, optimizirati pomoć i sredstva za kućnu njegu te osigurati dovoljno sredstava za skrb o kroničnim bolesnicima i pomoć pri svakodnevnim aktivnostima; diversificirati usluge i pružiti praktična rješenja za postupnu i individualnu skrb prema obiteljskoj situaciji svake osobe;

  • s druge strane, ojačati ustanove za njegu u domovima za skrb ili ustanovama za dugotrajnu skrb za osobe koje su u potpunosti ovisne o tuđoj njezi i pomoći. Za ovu vrstu skrbi udjel plaćanja korisnika mora se smanjiti na minimum i ne smije se temeljiti na financijskim moguć­nostima djece korisnika. Prava i slobode tako zbrinutih moraju se u pot­punosti poštivati.

Zbog toga FERPA poziva na:

  • Pravo na univerzalni pristup kvalitetnim javnozdravstvenim uslu­gama; za što je potrebno dovoljno osoblja, kako u bolnicama tako i u domovima za starije osobe, koji rade u dobrim radnim uvjetima – plaće, radno vrijeme, oprema – u skladu sa zahtjevima posla,

  • 100% nadoknade za sve vrste zdravstvenih pregleda, bez dobnih ograničenja,

  • 100% nadoknada za cijepljenje i testiranje,

  • 100% nadoknade za osnovne medicinske tretmane,

  • Društvene odrednice zdravlja: tjelesna aktivnost, prehrana, socijal­na uključenost, stanovanje, okoliš itd. koje treba uzeti u obzir i aktivno razvijati,

  • Domovi za dugotrajnu skrb bit će dostojna mjesta za život uz nad­zor dovoljno kvalificiranog osoblja, omogućavanje društvenog života i sprječavanje zlostavljanja,

Sve odluke koje se tiču politike zdravstva i smještaja donose se uz maksimalno poštovanje ljudskih prava, osiguravajući dostojanstven ži­vot i smrt.

Pravo na kvalitetno stanovanje koje uvažava potrebe starijih osoba

     Što se tiče stanovanja za starije osobe, može se početno primijetiti kako više od 80% starijih ljudi u Europi želi ostarjeti kod kuće. Ta želja ima veliki utjecaj na projektiranje i razvoj stanovanja. Danas se na žalost pita­nje stanovanja ni na koji način ne tretira kao bitan stup pomoći u kući. Sto­ga moramo prvo prilagoditi postojeće stambene objekte za starije osobe. Prilagođavanje stanovanja za život u vlastitom domu ne znači uvijek velike građevinske radove. Međutim, odnosi se na sve prostorije, tj. kupaonice, kuhinju, stepenice i spavaću sobu. Postoje milijuni starih domova, a stopa obnove iznosi jedva 1% godišnje! Izazov kućne njege nije izgradnja novih stanova, već pronalaženje načina prilagodbe postojećih stanova, poziva­njem na dodatne beneficije za pokrivanje troškova preinake, kao i za njegu kod kuće. Pristupačno i dostojno stanovanje sve je veća svakodnevna bri­ga umirovljenih građana Europske unije jer su troškovi tog stanovanja po­stali nepodnošljivo dnevno ograničenje. Stambena politika i dalje je previ­še osmišljena oko jučerašnjih potreba, a nedovoljna za današnje, a kamoli za sutrašnje. Toliko da je stanovanje, koje bi trebalo biti u službi pojedinaca i u potpunosti doprinositi njihovoj autonomiji, mobilnosti i razvoju, preče­sto izvor zabrinutosti, smetnji, a često čak i prepreka kvalitetnom životu.

Zbog toga FERPA poziva na:

  • Politiku EU za univerzalno djelovanje i ponovno ulaganje u pristu­pačno stanovanje za sve umirovljenike kojima je to potrebno, na lokalnoj i europskoj razini

  • Pristup socijalnom stanovanju koji ne diskriminira prema dobi

  • Angažman koji bi se trebao odnositi na izdatke za izgradnju odgo­varajućih institucija i rezidencija dobre kvalitete, posebno namijenjenih starijim osobama ili osobama s invaliditetom

  • Priuštivi parametri, zahtjevi i karakteristike za ove potpore trebaju se uvesti u sve države članice Europske unije

  • Jamstvo ostanka u stanu ili pristupa novom stanu pod željenim uvje­tima, izazov je za mnoge žene, jer nejednake mirovine između muškaraca i žena dovode do nejednakog pristupa stanovanju

  • Planiranje korištenja zemljišta i stambena politika koja vodi računa o starijim osobama

  • Uspješno olakšavanje starijim osobama koje žive kod kuće: zdravstve­na skrb, pomoć u kući, socijalna pomoć itd.

Pravo pristupa energiji i drugim bitnim uslugama

     Potrebno je navesti neka zapažanja u vezi pristupa energiji, točni­je iskorjenjivanja energetskog siromaštva. To pogađa milijune ljudi, ali posebno starije osobe. U različitim zemljama nema odgovarajućih i do­voljnih odgovora za smanjenje i/ili iskorjenjivanje energetskog siromaš­tva. Mjere koje su poduzele neke zemlje nisu dovoljne, osobito kada se suočimo s time da se računi ne mogu platiti ili kada milijuni kućanstava ne mogu imati koristi od energije zbog njene visoke cijene ili oskudnih resursa. Nedostatak političkih inicijativa pogoršava situaciju pogođenim ljudima, te neuključivanje relevantnih akcijskih programa rezultira time da su upravo najugroženiji potpuno nezaštićeni. Naposljetku, čimbeni­ci koji određuju energetsko siromaštvo više su društveno-ekonomski nego klimatski.

Zbog toga FERPA poziva:

  • Da kućanstva, a posebno starije osobe, imaju pravo na pokrivanje svojih osnovnih potreba, pojedinačno ili kolektivno, osiguravajući, na primjer, porezne poticaje

  • Treba kreirati programe za otkrivanje i identificiranje bolesti pove­zanih s energetskim siromaštvom

  • Uvesti zakonske socijalne tarife za opskrbu energijom

  • Maksimalni trošak energije koji se utvrđuje na temelju prihoda kako bi se omogućila plaćanja: energija je bitna usluga, a time i pravo

  • Uvesti snižene cijene za starije osobe bez dovoljno sredstava

  • Prigodom određivanja cijena voditi računa o obiteljima sa starijim osobama i djecom

Utvrditi zajamčenu minimalnu potrošnju u opskrbi energijom.(Glas umirovljenika)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?