Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija – važnost kontrole vrijednosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ako se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta tlak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Povišeni krvni tlak u skoro svim slučajevima je bolest poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnoga živčanog sustava endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi preko normale.

Smjernice Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju iz 2018. godine preporučuju snižavanje sistoličkog krvnog tlaka (SKT) prema dobi hipertenzivnih bolesnika na vrijednosti

  • 18 do 65 godina na manje od 130 mmHg ali ne ispod 120 mmHg

  • stariji od 65 godina na 130-139 mmHg

  • kod kroničnih bubrežnih bolesnika je cilj manje od 140 mmHg

te snižavanje dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) na 70-79 mmHg za sve bolesnike.

U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Praćenjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost. Nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom imaju povišen krvni tlak. Čak i podatak kako je neki od roditelja umro od moždanog udara upućuje s velikom sigurnošću na postojanje povišenoga krvnog tlaka u obitelji, jer je moždani udar najčešće izazvan upravo povišenim krvnim tlakom.

Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova (oralni kontraceptivi).

Komplikacije do kojih dovodi povišeni krvni tlak:

Oštećenje i sužavanje arterija

Visoki krvni tlak može oštetiti unutarnje obloge arterija. Kada masti iz hrane uđu u krvotok, mogu se nakupiti u oštećenim arterijama. Na kraju, zidovi arterija postanu manje elastični, što ograničava protok krvi kroz tijelo. Ako su ovim promjenama zahvaćene arterije koje opskrbljuju srčani mišić krvlju govorimo o koronarnoj bolesti koja može dovesti do bolova u prsima u smislu angine pectoris i srčanog udara i ili nepravilnih srčanih ritmova (aritmije).

Aneurizma arterija

Tijekom vremena, kontinuirani tlak krvi koja se kreće kroz oslabljenu arteriju može uzrokovati da se dio njenog zida poveća i formira izbočina (aneurizma). Aneurizma može potencijalno puknuti i uzrokovati unutarnje krvarenje koje ugrožava život.

Proširenje lijeve kljetke srca

Visoki krvni tlak prisiljava srce da radi jače nego što je potrebno kako bi krv bila pumpana u ostatak tijela. To uzrokuje zadebljanje mišića/stijenke lijeve klijetke (hipertrofija lijeve klijetke). Takve promjene ograničavaju sposobnost klijetke da pumpa krv u tijelo. Takvo stanje povećava rizik od srčanog udara, zatajenja srca i iznenadne srčane smrti.

Prolazni ishemijski napad (TIA)

Ponekad se naziva mali moždani udar, a radi se o prolaznom ishemijskom napadu gdje dolazi do kratkog, privremenog prekida dotoka krvi u mozak. Često je uzrokovan aterosklerozom ili krvnim ugruškom – oba mogu nastati zbog visokog krvnog tlaka. Prolazni ishemijski napad često je upozorenje izloženosti riziku pravog, velikog moždanog udara i srećom, prolazi bez vidljivih posljedica.

Moždani udar

Do moždanog udara dolazi kada je dio mozga lišen kisika i hranjivih tvari, što uzrokuje odumiranje moždanih stanica. Nekontrolirani visoki krvni tlak može dovesti do moždanog udara oštećivanjem i slabljenjem krvnih žila mozga uzrokujući njihovo sužavanje, pucanje i krvarenje. Visoki krvni tlak može uzrokovati i stvaranje krvnih ugrušaka u arterijama koje vode do mozga, blokirajući protok krvi i potencijalno uzrokujući moždani udar.

Demencija

Demencija je bolest mozga koja rezultira problemima s razmišljanjem, govorom, rasuđivanjem, pamćenjem, vidom i pokretom. Postoje brojni uzroci demencije. Vaskularna demencija se može dogoditi kao posljedica sužavanja i začepljenja arterija koje opskrbljuju mozak krvlju. Demencija je moguća i kao posljedica moždanih udara uzrokovanog prekidom protoka krvi u mozak. Blago kognitivno oštećenje je prijelazna faza između promjena u razumijevanju i pamćenju koje dolazi kao dio prirodnog procesa starenja i ozbiljnijih problema uzrokovanih Alzheimerovom bolesti. Kao i u slučaju demencije, ono može biti posljedica zaustavljenog protoka krvi u mozak kada visoki krvni tlak oštećuje arterije.

Zatajenje bubrega

Zatajenje bubrega u većini slučajeva uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Razlog tome je što može oštetiti velike arterije koje vode do bubrega i sitne krvne žile unutar bubrega. U oba slučaja bubrezi ne mogu učinkovito filtrirati otpad iz krvi, nakupljaju se opasne razine tekućine i otpada što u konačnici dovodi do potrebe dijalize ili transplantacije bubrega radi održavanja životnih funkcija.

Stvaranje ožiljaka na bubrezima – glomeruloskleroza.

Glomeruli su sićušne nakupine krvnih žila unutar bubrega koje filtriraju tekućinu i otpad iz krvi. Glomeruloskleroza utječe na bubrege tako da oni ne mogu učinkovito filtrirati otpad, što dovodi do zatajenja bubrega.

Oštećenje krvnih žila očiju – retinopatija

 Visoki krvni tlak može oštetiti krvne žile na mrežnici, uzrokujući retinopatiju. Radi se o stanju koje dovodi do krvarenja u oku, zamagljenog vida i potpunog gubitka vida.

Oštećenje očnog živca – optička neuropatija. Kod ovog stanja blokirani protok krvi oštećuje vidni živac što može dovesti do gubitka vida.

Seksualna disfunkcija

Iako nesposobnost održavanja erekcije (erektilna disfunkcija) postaje sve češća kod muškaraca nakon navršenih 50 godina, još je vjerojatnije da će se pojaviti ako imaju i ne liječe visoki krvni tlak. Vremenom visoki krvni tlak oštećuje sluznicu krvnih žila i uzrokuju zadebljanje i sužavanje arterija (ateroskleroza), ograničavajući tako protok krvi.

Žene također mogu imati seksualnu disfunkciju kao nuspojavu visokog krvnog tlaka. Za neke žene to stanje dovodi do smanjenja seksualne želje ili uzbuđenja, suhoće rodnice ili poteškoća u postizanju orgazma. Kao i muškarci, žene također mogu osjećati anksioznost i imati probleme u vezi zbog seksualne disfunkcije.

Gubitak koštane mase

Visoki krvni tlak može povećati količinu kalcija u urinu. Prekomjerna eliminacija kalcija može dovesti do gubitka gustoće kostiju (osteoporoze), što zna dovesti do loma kostiju. Rizik je izraženiji kod starijih žena.

Problemi sa spavanjem

Opstruktivna apneja u snu – stanje u kojem se opuštaju mišići grla koji pritom uzrokuju glasno hrkanje – javlja se kod više od polovice onih s visokim krvnim tlakom. I samo povišeni krvni tlak može potaknuti apneju za vrijeme spavanja.

 

Međutim na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka se može značajno utjecati promjenom štetnih životnih navika: smanjenjem unosa soli, uravnoteženom pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola, redovitom tjelesnom aktivnosti, održavanjem normalne tjelesne težine. Tako, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih poznatih hipertenzija.

Krvni tlak je promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?