DRŽAVA I ALIMENTACIJA
Snaha je tužila djeda svoje kćerke da mora umjesto sina plaćati alimentaciju, a on je na sudu odgovorio kako ni sam nema dovoljno novca za život, jer kao jamac za kredit svome sinu mora plaćati kredit od oko tisuću kuna mjesečno, a k tome i sam otplaćuje manji kredit. Kako djed prima mirovinu od 3.800 kuna te još 67 eura njemačke mirovine, živi u svojoj kućici, sud je presudio da je dužan za unuku plaćati 650 kuna mjesečno. Sutkinja je obrazložila kako je uzdržavanje maloljetnog djeteta zakonski i životno prioritetno u odnosu na vraćanje bilo kakvih kredita, posebice kredita za kupnju sinovljeva automobila. Najgore je u svemu što su takvi propisi Obiteljskog zakona posvađali unuke i djedove i bake, jer su službeni tužitelji – unuci.
Ovakve tužbe, u kojima snahe tuže bake i djedove radi plaćanja alimentacije posljednjih godina zbog krize i nezaposlenosti rastu, iako ih je očekivano malo u odnosu na broj tužbi djece protiv roditelja koji ne plaćaju alimentacije.
Nepravedno i neopravdano
No, je li naplata alimentacije od baka i djedova pravedna i u kojim je slučajevima opravdana? Ocijenivši da nije pravedna, već da bi teret trebala preuzeti država, Sindikat umirovljenika Hrvatske je uputio 18. svibnja 2018. Inicijativu za izmjene i dopune Obiteljskog zakona (NN 103/2015) i Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/2014) ministrici demografije Nadi Murganić. U obrazloženju se navodi: „Postojećim zakonskim uređenjem Republika Hrvatska propustila je zaštititi obitelj, jer je odgovornost u cijelosti prebacila na stare i siromašne. Republika Hrvatska kao suverena država sa svim prinudnim sredstvima koja joj stoje raspolaganju odlučuje uvesti pravila kojima širi krug obveznika uzdržavanja, umjesto da se uspostavio učinkoviti mehanizam naplate uzdržavanja od roditelja, čime država neodgovorno prebacuje odgovornost sa sebe na bake i djedove.”
Na razini države trebao bi postojati poseban fond za isplatu alimentacije, što bi bilo logično i stoga što se u članku 25. Zakona o privremenom uzdržavanju (NN 92/2014) navodi da „isplatom iznosa privremenog uzdržavanja, Republika Hrvatska stupa u pravni položaj djeteta i na nju prelaze tražbine uzdržavanja u visini isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja, sa svim sporednim pravima.” U stvarnosti je to drukčije: ako roditelj ne plaća alimentaciju, tjera se roditelja koji živi s djetetom da u ime djeteta tuži djeda i/ili baku i time nepovratno među njima uništi emocionalne odnose.
Ministarstvo je odgovorilo
SUH je inicijativu uputio i Odboru za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora, koji je reagirao već 5. lipnja te s potpisom potpredsjednice Marije Puh uputio Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku požurnicu da se očituju na inicijativu. Tek nakon toga se očitovalo i Ministarstvo koje, prije svega, naglašava da je supsidijarna obveza uzdržavanja unuka od strane bake i djeda uvedena u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo 1998. godine, dok je 2015. uvedena i recipročna obveza punoljetnog unuka da uzdržava baku i djeda ako se sami ne mogu uzdržavati.
Ministarstvo je navelo i kako je u tijeku procedura izrade Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona, te da će u obzir uzeti i primjedbe SUH-a. Lijepo! No trebaju shvatiti da se u zemlji u kojoj su mirovine najniže od svih zemalja Europske unije, teško može „oguliti” stare do kraja, ovršiti ih, izbaciti iz stana, nepovratno pokvariti odnose s unucima.
I dok mi lamentiramo o demografiji i potrebi porasta nataliteta, država ne preuzima odgovornost za neisplatu alimentacije od razvedenih roditelja. I dok broj razvoda raste, jednakom brzinom kao i siromaštvo starijih osoba, djeca ostaju najveće žrtve. Možda sud dodijeli koju kunu od bake i djeda, ali što je to spram izgubljene ljubavi. Tako imamo i slučaj bake iz Donjeg Miholjca kojoj se mirovina od 2.100 kuna ovršuje za unuka koji živi u inozemstvu i vidi ga jednom godišnje. Baka smatra da je to nepravedno jer neka država sama goni sina neplatišu koji navodno živi na nepoznatoj adresi u Njemačkoj.
Nepravedno i neopravdano! U nadi da će konačno zakoni biti promijenjeni, a djeca zaštićena od strane države i obitelji koja ih voli čekamo ishod donošenja novog Obiteljskog zakona.
Jasna A. Petrović
