Splitski umirovljenik pod ovrhom od institucija ne može saznati koliko je dužan
Umirovljenik iz Splita kojemu je od ovrhe izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće po zaposlenom u Hrvatskoj jedan je od 57 tisuće korisnika mirovinskih primanja koji imaju otvoreni zaštićeni račun nad kojima se provodi ovrha na novčanim sredstvima. Splitski umirovljenik nedavno je otplatio stambeni kredit čime se otvorila mogućnost podmirenja duga, no nikako ne može doći do informacije koliki je točan iznos njegovog duga.
Informacije do kojih je došao jest kako su dio dugovanja preuzele agencije za naplatu potraživanja, dok su mu na Zavodu za mirovinsko osiguranje poručili kako nemaju uvida u dugovanje osim papirića na kojemu piše – dugovanje na čekanju.
“Pokušao sam doznati u Fini, a potom i na Mirovinskom koje je pravo stanje mog duga. Na bankovnom izvodu o isplati mirovine navedena je i svota uzeta ovrhom, a gotovo isti toliki iznos bio je naveden i u Fininu pregledu.
Nisam znao radi li se o istom dugu, je li taj iznos iz izvoda uključen u Finin popis, preklapa li se to ili mi je dvostruko skinuto. Nisam uspio doznati”, izjavio je splitski umirovljenik za Slobodnu Dalmaciju.
Iz Financijske agencije pak kažu kako su u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje sadržani svi dugovi za koje se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računima ovršenika u bankama te da Očevidnik ne sadrži dugove za koje su ovrhovoditelji pokrenuli ovrhu na nekom drugom predmetu ovrhe, npr. mirovini.
Iz Zavoda za mirovinsko osiguranje poručili su:
“U vezi s tim, Zavod nema uvid u očevidnik ovrha Fine niti obratno pa tako ne znamo je li se neka od ustega koja se nalazi u Zavodu nalazi i u Fini (npr. za rješenje o ovrsi kojim je ovrha određena općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti i provedbu ovrhe izravnom naplatom na računima i na stalnom novčanom primanju).“
Dotični gopodin javio se udruzi „Splitski potrošač“ čija je pravna savjetnica, Iskra Maras Jelavić, poručila kako se sa sličnim problemima javlja velik broj građana. Objasnila je kako se ovrhe mogu izvršiti preko tri mjesta i to preko FINA-e, HZMO-a i poslodavca, a dok se za centralizaciju baze podataka čeka novi Ovršni zakon.
“Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz 2014. godine mirovina je, kao i druga primanja iz mirovinskog osiguranja koja su ostvarena nakon tog datuma, moguće isplatiti isključivo preko banaka. To znači da svi koji su u mirovinu otišli nakon ovog datuma, više nisu mogli birati opciju da im se mirovina isplaćuje putem pošte”.
“Fina ima pravo ovršiti ne samo primanja po tekućem računu, nego po svakom bankovnom računu. No, naravno da onaj tko zna da će biti predmet ovrhe neće imati štednju u banci. Tako da ove osobe obično nemaju nikakve račune u banci.
Zatim ovrhovoditelj mora čekati nekoliko mjeseci da Fina pokuša naplatiti dug, a tek ako se nakon nekog vremena ustanovi da Fina to nikako nije u mogućnosti, onda se s tim dokazom traži da sud zatraži ovrhu nad mirovinom putem HZMO-a”, poručila je Iskra Maras Jelavić.
