Poremećaj zgrušavanja krvi

Trombofilija poznata kao poremećaj zgrušavanja krvi, koji povećava rizik od nastajanja tromboze, tj. bolesti krvnih žila čije je obilježje stvaranje krvnog ugruška (tromba). Stvoreni krvni ugrušci putuju krvotokom i uzrokuju začepljenje krvnih žila.

Uslijed poremećaja u zgrušavanju krvi može doći do stvaranja krvnih ugrušaka koji uzrokuju začepljenje krvnih žila. Rizik se znatno povećava uslijed toga ukoliko imate gensku predispoziciju za stvaranje krvnih ugrušaka.

Trombofilija je složeno stanje povezano međusobnim djelovanjem genske predispozicije gena, te čimbenicima kao što su pušenje, hormoni, pretilost, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, trudnoća, postporođajni period, starija životna dob, spol, sjedilački način života, trauma, operativni zahvat, privremena imobilizacija…

Kod  žena se tijekom trudnoće i nakon poroda rizik od nastanka krvnih ugrušaka povećava. Također i uzimanje oralnih kontraceptiva dovodi se u vezu sa povećanim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka. Žene kojima je ustanovljeno postojanje povećanog rizika od krvnih ugrušaka trebale bi prestati koristiti oralne kontraceptive, dok bi cijelu trudnoći mtrebale biti pod stalnim nadzorom liječnika.

Važno je naglasiti da poremećaj zgrušavanja krvi i posljedice nastanka ugrušaka zahvaćaju identično oba spola i sve starosne skupine.

Najčešći nasljedni čimbenici predispozicije za trombofiliju su genske promjene faktora koagulacije kao što su faktor V (Leiden) i faktor II (protrombin). Mutaciju faktora V ima od 5 do 7 posto bijelaca, a mutaciju protrombina od 2 do 3 posto bijelaca. To nam pojašnjava da je za povećani rizik dovoljna samo jedna mutacija gena i da je mogućnost da će ta mutacija biti prisutna kod obitelji u prvom koljenu (roditelji, braća, sestre i djeca) 50 posto. Što znači da ako je osoba pozitivna na nasljedni poremećaj zgrušavanja krvi, barem jedan od roditelja također pati od navedenog poremećaja.

Međutim sama ta činjenica da neka osoba ima genetsku predispoziciju, ne znači automatski da će zasigurno imati krvni ugrušak ili s njim povezano stanje kao na primjer u stanju koje je dovelo do spontanog prekida trudnoće. Ipak, izrazito je važno za te osobe da izbjegavaju čimbenike rizika koji u interakciji s genetskom predispozicijom mogu biti odgovorni za nastanak krvnog ugruška.

Sama spoznaja o genetskoj predispoziciji prevencijom može spriječiti izlaganje čimbenicima koji mogu pospješiti nastanak krvnih ugrušaka. Naime,  u slučajevima operacije, trudnoće, dugotrajne imobilizacije i sl. osoba s nasljednom trombofilijom može biti podvrgnuta kratkotrajnom djelovanju lijeka pod nazivom heparin da bi se na vrijeme spriječila mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, kako ne bi došlo do mogućih komplikacija.

Testiranje na nasljednu trombofiliju vrlo je važno i preporučuje se osobama koje u obitelji imaju oboljele od duboke venske tromboze donjih ekstremiteta, plućne embolije, upale površinskih vena ili ponavljajuće tromboze nepoznata uzroka.

Jednako tako, žene bi se trebale testirati prije početka uzimanja hormonske kontracepcije, liječenja neplodnosti, hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi, tijekom trudnoće i nakon poroda te nakon spontanog pobačaja.

Čіnјеnіса dа ѕе nаšа krv zgrušаvа је dоbrа ѕtvаr, јеr nе bі mоglі dugо рrеžіvјеtі dа ѕе krvаrеnје nе mоžе zаuѕtаvіtі. Кrv u nоrmаlnіm оkоlnоѕtіmа рutuје krоz nаšе tіјеlо kаkо bі dо ѕtаnіса dоѕtаvіlа hrаnlјіvе mаtеrіје, а bіtnо је dа оvај рrосеѕ рrоđе bеz ѕmеtnјі bіlо kојеg mеdісіnѕkоg ѕtаnја.