Ne treba dugo više čekati da se napune vlastiti džepovi svakog građana, a da kasnije sve to bude nauštrb državi. PDV se očekuje smanjiti na 24 %. Kroz uveden sustav fiskalizacije omogućeno je popratiti, svakog poreznog obveznika. U sustav pristigne čak više od 6 milijuna računa na dnevnoj bazi, a svake se godine u porastu računa bilježi rast. U odnosu na prošlu godinu, dakle 2017. rast je veći za 0.3 %. Prijedlog o izmjenama i dopunama zakona predlaže ukidanje doprinosa za obavezno osiguranje. Primjerice u slučaju nezaposlenosti od 1.7 %, a zaštita zdravlja na radu od 0.5 %.
Vezane vijesti
U domu u Dubrovniku invazija opasnog kukca
Baku u dom, a stan u najam!
Otvorite svoj profil – vaši online recepti
Jedan od ciljeva je također i saniranje financijskih neprilika u sustavu zdravstva, kroz povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, sa 15 na 16.5 %. Ukidanje dvaju doprinosa, trebalo bi pak rasteretiti opterećenje plaća doprinosima sa 37.2 na 36.5 %. Izdvajanja poduzetnika bi se tada smanjila na 0.7 %, što je ugrubo oko 900 milijuna kuna, a Ministarstvo pak ocjenjuje da bi se time mogle povećati plaće.
Prava ukinutih doprinosa bi s zadržala po osnovi uplate zadržanih doprinosa, Zakona o zdravstvenom osiguranju, o pravima u vrijeme nezaposlenosti i kroz, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju. U četvrtak je ministarstvo u opticaj pustilo i nacrt po kojem se predviđa proširenje primjene snižene stope PDV-a, od 13 %, a opća stopa PDV-a bi 2020. godine pala na 24 %, te bi i porez na nekretnine bio smanjen sa 4 na 3 %. Andrej Plenković je za 2019. godinu najavio i porezno rasterećenje od 2.7 milijardi kuna, također prisjećajući se kako rasterećenje u prve dvije reforme bilo oko 4 milijarde kuna. To rasterećenje nekretnina za 1 % trebalo bi iznositi 100 milijuna kuna. Sve bi to u budućnosti trebalo omogućiti dodatnu zaposlenost, ali i osobnu potrošnju, kao i investicije, prihode državnog proračuna, ustvari jedan gospodarski rast.
Kako do cilja?
PDV od 13 % primjenjuje se od iduće godine na svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, te dječje pelene. To rasterećenje bi prosječnoj hrvatskoj obitelji donijelo godišnji rast, za potrošnju, od dodatnih 872 kune. Također u nacrtu se predlažu i izmjene o korištenju automobila u privatne svrhe, koje ustvari traži Europska komisija radi usklađivanja, o ukidanju vrijednosnog praga na pretporez automobila, plovila i zrakoplova, čija je vrijednost manja od 400 000 kn. Pojednostavit će se i ispunjavanje poreznih obveza, kroz jedan posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, elektronički obavljene usluge za sve koji nisu porezni obveznici, a također u posebni postupak oporezivanja ulazi i radijsko i televizijsko emitiranje.
Predlaže se i povećanje koeficijenta sa 0.65 na 1.1 koji se množi sa prosječnom plaćom, kod osiguranika koji sa poslodavcem imaju dogovoreno puno radno vrijeme, kako bi se spriječila zlouporaba propisa. Time bi se osiguranici zaposleni na puno radno vrijeme izjednačili sa mjesečnom osnovicom, osiguranika sa samostalnom obrtnom djelatnosti. Ministarstvo također napominje da za sprovedbu ovoga nacrta nisu naravno potrebna novčana sredstva iz državnog proračuna. Očito kako god okreneš po ovome nacrtu Hrvatska će doživjeti gospodarski procvat.
