OPOREZIVANJE INOZEMNIH MIROVINA – Panika zbog dugova i kazni!

Krajem prosinca 2021. godine Pore­zna uprava RH objavila je poziv svim hrvatskim poreznim rezidentima da prijave, ako nisu, sve prihode iz inozemstva unatrag šest godina. Mnoge pa tako i umirovljenike koji primaju mirovine iz inozemstva zatekla je ta vijest i unijela popriličnu paniku. Porezna je početkom veljače ove godine ponovila poziv, navodno zbog nezadovoljstva odazivom građana, jer prošle godine je prijavljena 131 tisuća takvih primitaka, u iznosu oko 7 milijardi kuna, a prema procjenama Porezne, stvaran broj je veći za pedesetak tisuća.

Među neprijavljenima ima onih koji pokušavaju izbjeći platiti porez, ali i onih koji nisu znali da ga moraju platiti.

Šok za Varaždinca

     „Halo, primam iz Austrije mirovinu 380 eura mjesečno, te hrvatsku 2.250 kuna. Trebam li platiti porez? Zvao sam poreznu i kažu da moram”, upitao nas je zabrinuti 79-godišnji Z.P. iz Varaždina, koji je u mi­rovini od 2015. godine. Uslijedilo je još desetak sličnih upita naših umirovljenika, pa smo odlučili istražiti o čemu se tu radi.

     Kako bi potaknula dobrovolj­ne prijave, Porezna je odlučila amnestirati sve one koji nisu od 1. siječnja 2016. godine prijavili inozemni dohodak, odnosno neće biti sankcionirani prekršajnim kaznama i neće im se zaraču­nati zatezne kamate, no nakon slabog odaziva sad je i naveden rok do kraja veljače ove godine za dobrovoljnu prijavu.

     U objavi Porezne je navedeno kao prednost da će se takvi dohoci oporezivati prema propisima važećim na dan dobrovoljnog prijavljivanja, što su mediji logično protumačili da će se oporezivati prema važećim stopama poreza na do­hodak, koja iznosi 20 posto za radnike (za primitke do 360 tisuća kuna godišnje), a za umirovljenike je ona umanjena za dodatnih 50 posto, dakle iznosi 10 posto. Naime, prijašnjih godina stope poreza su bile veće, npr. 2019. je iznosila 24 posto za radnike i 12 posto za umirovljenike.

     No, zbrku u javnosti unijeli su napisi u medijima u kojima je pisalo da će se dugogodišnjim neplatišama priznati osobni odbici samo za jednu godinu, a ne za svaku godinu posebno. A zbrci je pridonijela i sama Porezna uprava, koja je na svojim mrežnim stranicama objavila primjer izračuna poreza na dohodak za osobu, hrvatskog rezidenta, koji prima mi­rovinu iz Austrije, a nije ju prijavio dvije i pol godine. Prema tom izračunu osobi bi se priznao osobni odbitak za samo jednu godinu. Kontaktirali smo i jednu zagrebač­ku ispostavu Porezne uprave gdje nam je savjetnica kazala da„dok ne dobiju nove naputke računaju po toj metodologiji”.

Dvije metode izračuna

     Slijedom toga izračunali smo i poreznu obvezu za Z.P. iz Varaždina, kojem se zbrajaju i hrvatska i austrijska mirovina, te se na ukupan iznos u kunama„razrezuje” porez, te prirez po mjestu stanovanja. Nje­gov zbroj mirovina iznosi 5.100 kuna. Kad se to pomnoži sa 72 mjeseca (6 godina) dolazi se do dohotka od 367.200 kuna. I sad dolazimo do onog što je najviše unijelo nemir svim neplatišama, osobni mjesečni odbitak u Hrvatskoj iznosi 4.000 kuna, no on se po prvotnoj metodologiji ne množi sa 72 mjeseca, već samo sa 12 mjeseci (jednom godinom), te se od 367.200 kuna oduzima samo 48 tisuća kuna, a ne 288 tisuća kuna (72×4.000). Tako Z.P. osnovica za obračun poreza ispadne 319.200 kuna, umjesto 79.200 kune.

Evo kako banke zagorčavaju život osobama treće dobi: Tjeraju me da se odreknem mirovine ili da idem po nju – u Kaliforniju!

     Kad se„razreže” porez od 10 posto, Z.P. bi po tom izračunu morao platiti 31.920 kuna, umjesto 7.920 kuna! Uz to mora još platiti i prirez, koji za Varaždin iznosi 7,5 posto, odnosno još 2.394 kune. Ukupni dug Z.P. penje se tako na 34.314 kuna! Ako mu se osobni odbitak prizna za svih 6 godina u iznosu od 4.000 kuna mjesečno, dugovao bi ukupno 8.514 kuna, odnosno četiri puta manje.

     No, Porezna uprava 15. veljače 2022. objavila je priopćenje, u kojem se navodi da su se u medijima i javnosti pojavile „krive informacije”, te da je dostupna i metoda obračuna po godinama, prema kojoj će se obveznicima plaćanja poreza uračunati neiskorišteni osobni odbitak po godinama, i da će na temelju svake dobrovoljne prijave ino primitaka Porezna uprava primijeniti metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija. I tu leži jedna „caka”, jer će se onda pri­mjerice porez na dohodak iz 2017. godine obračunavati po stopama koje su važile te godine, npr. za umirovljenike je iznosila 12 posto, a osobni odbitak u toj godini je bio 3.800 kuna.

     Ponavljamo kako je u prvom priopćenju Porezne uprave iz prosinca 2021. godine pisali kako će se takvi dohoci oporezivati prema propisima važećim na dan dobro­voljnog prijavljivanja, no to očito sada ipak nije slučaj, već postoje dvije metodologije izračuna. Također, problematična je i 2016. godina, jer su se te godine još nisu priznavali osobni odbici za inozemne mirovine, zbog čega će Z.P. za tu godinu biti oporezovan za puni iznos austrijske mirovine od 2.850 kuna (380 eura), a za hrvatski dio mirovine neće. Baš zbrkano, zar ne?

Može na rate, ali…

     Zbog našeg lakšeg izračuna njegovog poreznog duga računali smo kao da je svih šest godina primao isti iznos, a zapravo se i austrijska i hrvatska mirovina usklađuju, pa će mu i porezni dug po tom pitanju biti manji, jer su i mirovine bile manje. Srećom, neće morati sve platiti odjednom, već u ratama, no dakako, i rate sa sobom donose kamate na glavnicu duga…

     SUH je zaprimio i zanimljiv poziv čovjeka koji se raspituje za svog oca koji prima 1.000 eura austrijske i 1.000 kuna hrvatske mirovine od kolovoza 2016. Kaže kako mu otac ima i hrvatsku i BiH osobnu iskaznicu, odnosno prebivalište, i u dvojbi je treba li platiti porez u Hrvatskoj. Nai­me, većinu vremena živi u Hercegovini, te povremeno dođe u Zagreb u posjet sinu i unuku. U uputama Porezne uprave između ostalog piše da „rezidentom RH osobito će se smatrati porezni obveznik koji ima u RH prebivalište ili uobičajeno boravište ili ako mu je u RH i prebivalište uže obitelji”.

     No, čovjek u ovom slučaju ima prebivalište i u BiH gdje živi sa suprugom kao užim članom obitelji. Savjetnica iz jedne zagrebačke porezne ispostave nam je kazala da se za takve slučajeve mora izvršiti provjera rezidentnosti. S obzirom da je porez na dohodak u BiH manji od hrvatskog, najbezbolnije za ovu osobu bi bilo da odjavi hrvatsko prebivalište i odjavi se u Poreznoj upravi, što je sin nakon razgovora s nama poručio da će i učiniti, jer kaže da ono ocu ionako nije potrebno.

     Što će tek biti s desecima tisuća mladih koji su iselili, a nisu sredili formalnosti odjave s prebivališta i porezne? Takvi će, kažu razočarano, promijeniti državljanstvo, jer im je pun kufer takve države.(Glas umirovljenika)