Prema portalu dutchnews.nl, u Nizozemskoj su predstavnici 150 umirovljeničkih udruga odlučili spojiti se u jednu veliku političku organizaciju kako bi izborili politički utjecaj, što će se posebice usmjeriti na pitanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U ovoj „mega-udruzi“ broj članova se popeo na 300.000 umirovljenika te se već dobili i poziv na sudjelovanje u donošenju političkih strategija po pitanju umirovljenih građana Nizozemske.
U ovom velikom spajanju ipak nisu sudjelovale sve udruge te su tako dvije najveće organizacije ostale samostalne, i to ANBO sa 140.000 članove, te KBO-PCOB koja broji 250.000 članova. Sa cjelokupnim spajanjem svih udruga, ova „mega-udruga“ imala gotovo 700.000 članova te bi, uzevši u obzir kako Nizozemska ima oko 17 milijuna stanovnika od kojih jednu petinu čine stariji od 65 godina, svojim članstvom pokrivala više od 20% svih starijih od 65 godina u toj zemlji. No, ipak ostaje impresivna brojka od 300.000 članova koji će početi mijenjati nizozemsku politiku prema građanima treće dobi.
Hrvatska je nedavnim potpisivanjem sporazuma o suradnji između četiri umirovljeničke stranke načinila prvi korak prema takvoj ideji ujedinjavanja.
Podsjetimo, Hrvatska stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno, Umirovljenici Slavonije i Baranje te Demokratska stranka umirovljenika su prije nešto više od mjesec dana načinile prvi korak u ujedinjavanju umirovljeničkih stranaka Republike Hrvatske sa ciljem vrlo sličnim nizozemskom – stjecanje većeg političkog utjecaja, s fokusom na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Iako su sporazum potpisale samo 4 od 13 aktivnih stranaka u Hrvatskoj, već se i kolaboracija tih stranaka može smatrati velikim uspjehom.
Iako, tehnički gledano, situacije kreće prema boljem – mirovine rastu, nakon 15 godina povećao se i prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, ipak je u realnome svijetu situacija još uvijek izuzetno loša. Prosječna mirovina gotovo je izjednačena sa hrvatskom linijom siromaštva, pritom imajući na umu kako su 640.000 umirovljenika primatelji manjih iznosa mirovine od prosječne, i kako je prihodovni cenzus porastao za 60 kuna, nominalno gledajući.
Prostora za pomak nabolje ima napretek, no takvo što iziskuje vrlo jasno i čvrsto zajedništvo. Hrvatska je zemlja sa 1,2 milijuna umirovljenika koji bi, kada bi bili ujedinjeni, bili najveća politička snaga na političkoj sceni Republike Hrvatske.
Nažalost, mentalitet podijeljenosti koji vlada hrvatskim narodom neće dopustiti da se takvo što olako dogodi u bližoj budućnosti. Posebice s populacijom umirovljenika koji su vrlo dosljedni u svom političkom orijentiru – ili lijevo ili desno. Iako su promjene vrlo teške, nadamo se kako ćemo se ipak uspjeti ugledati na europske primjere poput nizozemskog Spajanja te ćemo shvatiti kako su „mi“ i „oni“ samo prepreke koje štete nama samima.
