Zadovoljstvo socijalnom podrškom njegovatelja osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

 

Trenutno u cijelom svijetu živi oko 35,6 milijuna ljudi oboljelih od demencije, a procjenjuje se da će do 2030. broj oboljelih narasti na 65,7 milijuna, odnosno na 115,4 milijuna oboljelih do 2050. godine.

Međutim, unatoč istraživanjima u posljednjih trideset godina, i dalje su znanstvenicima i javnosti nepoznate činjenice o promjenama u mozgu koje dovode do Alzheimerove bolesti te koji je redoslijed  njihovog  pojavljivanja.  Dakle, osim  rijetkih  slučajeva  uzrokovanih  naslijeđenim genetskim mutacijama koje su dokazane,  cjelokupno  područje  nastanka, uzroka i procesa koji dovode do Alzheimerove bolesti i dalje su u fokusu znanstveno-istraživačkog rada diljem svijeta.

Istraživanje koje je provela Marina Milić Babić; Studijski centar socijalnog rada; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu bilo je s ciljem da se utvrdi percepcija zadovoljstva socijalnom podrškom njegovatelja članova obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti te doprinos prediktora u objašnjenju zadovoljstva neformalnom i formalnom podrškom. 

U ovom istraživanju je sudjelovalo 56 neformalnih njegovatelja članova obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti na području Hrvatske, s tim da je 34% osoba muškog spola te 66% ženskog spola, sudionici istraživanja bili su u dobi od 26 do 88 godina.

Rezultati su pokazali  da su njegovatelji koji koriste aktivne strategije suočavanja te oni koji rjeđe koriste pasivno izbjegavajuću procjenu situacije zadovoljniji socijalnom podrškom koju dobivaju od neformalnih pružatelja podrške (obitelji, prijatelja, kolega na poslu, susjeda). Kada govorimo o zadovoljstvu njegovatelja osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti formalnom socijalnom podrškom, rezultat pokazuje da su sudionici muškog spola koji izražavaju niži stupanj sagorijevanja i intenzivnije koriste aktivne strategije suočavanja zadovoljniji socijalnom podrškom koju dobivaju od formalnih pružatelja podrške.

Stoga su potrebna sustavna istraživanja o njegovateljima, njihovim dnevnim aktivnostima u skrbi, oblicima podrške koju trebaju, financijskim teškoćama i načinu usklađivanja uloge njegovatelja s drugim obvezama. Vrlo važno je senzibilizirati stručnjake te staviti snažan naglasak na profesionalnu odgovornost svakog zdravstvenog i socijalnog djelatnika u procesu osiguravanja pravovremene i potpune informacije koja će olakšati njegovatelju mogućnost koordiniranja zahtjeva svakodnevne skrbi za oboljelu osobu.

Osobe starije od 65 godina preživljavaju prosječno tri do devet godina nakon dijagnoze demencije dok neki žive i do 20 godina. Veliki dio oboljelih zbrinut je kod  kuće  od  strane  članova  obitelji  i  bližnjih.  Ulogu  njegovatelja  vrlo  često  preuzima supružnik ili žensko dijete. Osobe koje pružaju skrb oboljelima od Alzheimerove bolesti često  su  lošeg  tjelesnog  zdravlja,  čak  lošijeg  od  drugih  skupina  njegovatelja. Fizički, psihički i socijalni problemi  oboljelog imaju negativne socijalne, financijske i mentalne posljedice na njegovatelje što može dodatno narušiti samu njegu bolesnika.

 

Davorka Ožura, Sandra Vukušić

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

CROATIA FIRST!!

Pažljivo slušajući što su sve naši političari pričali i još uvijek pričaju nakon nastupa

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?