Frcaju žestoke međusobne optužbe između Ministarstva zdravstva i HZZO-a s jedne strane i liječnika obiteljske medicine, na koje se pacijenti žale da su im nedostupni.
Slobodna dalmacija je pisala više puta u ovom problemu, i doista gotovo da nema dana, a da nam u redakciju ne stigne barem jedna pritužba pacijenta koji se žali da njegov liječnik primarne medicine ne podižu slušalicu. Pisali smo o čitatelju koji nam je ispričao da je preko 100 puta u jednom danu zvao svoju liječnicu i da ju nije uspio dobiti. Priložio nam je i ispis telefonskih poziva. Jedna Splićanka također nam je ispričala da je punih pet dana pokušavala telefonski dobiti svoju liječnicu.
„Trebam redovite lijekove za tlak i šećer. Doktorica nam nije dala ni svoj e-mail, ni sms tako da mi je preostalo samo zivkanje na telefon. Nakon više od stotinu poziva shvatila sam da se nitko neće javiti i peti dan sam odlučila otići u ambulantu. Tamo me dočekala prazna čekaonica, vrata od svih ambulanti bila su širom otvorena, a u njima nitko od pacijenata. Dobila sam jezikovu juhu od sestre koja se na mene izderala zašto dolazim bez najave jer doktorica ima posla preko glave – izjadala nam se.
S druge strane liječnici primarne medicine kukaju da zbog silne administracije koju je na njihova pleća sručilo resorno ministarstvo glavu ne dižu s računala, a s pacijentima komuniciraju mobitelom jer su im fiksne linije non-stop zauzete.
Ministarstvo zdravstva i HZZO jučer su objavili kako zaprimaju sve učestalije prigovore osiguranika na otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite u ordinacijama izabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite zbog nemogućnosti uspostave kontakta s ordinacijama osobno, putem telefona, elektronskom poštom ili na druge načine.
Kako kažu iz Ministarstva, zaprimili su više od 3000 prijava pacijenata. Zbog velikog broja prigovora HZZO je uspostavio novu e-mail adresu zovem.doktora@hzzo.hr na koju osigurane osobe mogu poslati svoj prigovor.
U prigovoru je potrebno navesti osobne podatke (ime i prezime, OIB i telefon za kontakt) te ime i prezime izabranog liječnika na kojeg se osigurana osoba žali. Bez navedenih podataka HZZO nije u mogućnosti postupiti, odnosno stupiti u kontakt s liječnikom i pomoći u žurnom rješavanju problema koji osigurana osoba ima, poručili su iz HZZO-a.
Iz Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) ministru je danas stigao i oštar odgovor.
– Problem je postojao i prije globalne pandemije s čime je tadašnja zdravstvena administracija itekako dobro bila upoznata no nije poduzela baš ništa da problem i riješi. Pojavom globalne pandemije na obiteljske liječnike uz dotadašnje pretjerano administriranje pao je teret cijepljenja (u ordinacijama i na punktovima), obveznog BAT testiranja, obveznog traženja i obavještavanja kontakta oboljelih, obvezu slanja na PCR testiranja, obvezu izdavanja raznih potvrda, ispričnica, obvezu dežuranja u tzv. Covid ambulantama, zamjena oboljelih kolega, obvezu zvanja starijih od 65 godina kako bi im se preporučilo cijepljenje, kućne posjete Covid oboljelima koji imaju teže simptome. Istodobno u ordinacijama primamo i pregledavamo pacijente. Kako je moguće da se u takvim radnim uvjetima obiteljski liječnici jave na telefon? Kako je moguće očekivati da telefoni u ordinacijama veći dio dana neće biti zauzeti?! – odgovaraju ministru Berošu iz Koordinacije obiteljske medicine.
– Obiteljska medicina ni jedan jedini dan nije zatvorila svoja vrata pacijentima. Jedina je zdravstvena struka koja je 2020., prema izvješćima HZZO i HZJZ, u odnosu na 2019., povećala broj kontakata na oko 42,4 milijuna. Vjerujemo da će podaci za 2021. pokazati još veći broj kontakata s pacijentima, ističu.
Ukazuju da prosječno obiteljski liječnik, u tijekom osmosatnog radnog vremena obradi između 150 i 200 pacijenata.
– Dakle pacijent dobije između 2,4 do 3,2 minute! To je sramota! Ne može se, dakle govoriti o nedostupnosti liječnika obiteljske medicine već o pretjeranom opterećenju koje dovodi do iscrpljivanja medicinskog osoblja, a čija je posljedica nedostupnost svim pacijentima. Oni obiteljski doktori koji imaju mogućnost rade i od kuće, van redovnog radnog vremena. Istodobno i obiteljski doktori su samo ljudi i vrlo često pacijenti. Oko 35 posto obiteljskih doktora stariji su od 60 godina i po pitanju Covida spadaju u rizične skupine – navode iz KOHOM-a
Napominju kako kada obiteljski liječnici idu na bolovanje ili u samoizolaciju mijenja ih kolega iz susjedne ordinacije koji onda nosi teret dvije ili više ordinacija.
„Ovih dana svi imamo razumijevanja za javne službe koji zbog izolacija i samoizolacija nisu u mogućnosti raditi svoje poslove, no ista se stvar događa i liječnicima. Imamo li razumijevanja za njih? – pitaju liječnici.
