Nacionalna mirovina od 2021. godine

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

 

 

Radna skupina za uvođenje nacionalne mirovine je pred završnim odlukama prijedloga koji će smjestiti Hrvatsku uz bok ostalim europskim zemljama koje imaju već uvedenu nacionalnu mirovinu.

U Hrvatskoj je situacija zabrinjavajuća. Bez mirovine živi na desetke tisuća građana starijih od 65 godina koji nisu sakupili najmanje 15 godina radnog staža potrebnih za ostvarivanje minimalne mirovine. Neki od njih žive od socijalne pomoći dok neki od pomoći obitelji i bračnih partnera, a taj problem bi trebalo riješiti uvođenje nacionalne, odnosno socijalne mirovine. Iako je uvađanje nacionalne mirovine predviđeno za 2021. godinu, iznosi koji će biti rezervirani za umirovljenike još nisu određeni.

Prema trenutnoj situaciji, u prijedlogu je naveden iznos od 800 kuna za sve građane starije od 65 godina koji nemaju pravo na mirovinu. No problem je što radno nesposobni samac ima pravo na minimalnu naknadu od 920 kuna, dok je najniža moguća mirovina tek 1.020 kuna. Potrebno je rezervirati iznos koji će biti veći od socijalne pomoći, a istovremeno manji od najniže moguće mirovine, kako nebi došlo do nepraved prema umirovljenicima koji su uložili svih 15 godina radnog staža za minimalnu mirovinu.

Tako da će pravo na nacionalnu mirovinu u iznosu od 800 kuna imati svi građani stariji od 65 godina s neprekidnim prebivalištem u Hrvatskoj posljednjih 20 godina. Problematična je činjenica da od 72.000 građana koji primaju socijalnu pomoć, njih 8.000 je starije od 65 godina. No, ukoliko se odluče za nacionalnu mirovinu, koja iznosi 120 kuna manje od socijalne pomoći, gube pravo na socijalnu pomoć.

Trenutno se razmatraju tri opcije nacionalne mirovine u kojimu su kao sporni uvjeti navedeni imovina i prihodi kućanstva.

Prvi prijedlog kao uvjet postavlja da osoba ima manje od 800 kuna prihoda, neovisno o imovini. Pritom, ne bi se gledali ni prihodi zajedničkog kućanstva. Takav model ujedno je i najpovoljniji te bi najvećem broju građana starijih od 65 godina bez mirovine omogućio kakvo-takvo dostojanstvo u starosti.

Druga opcija predlaže da se kod ostvarivanja prava na nacionalnu mirovinu gleda i imovina i prihodi svih članova kućanstva. Na taj način svega oko 8.000 osoba ostvarivalo bi ovo pravo, a to su uglavnom sadašnji korisnici socijalne pomoći koja je veća pa ovo rješenje ne bi imalo nikakvog smisla. Ujedno to je za državu povoljnija opcija.

Prema trećoj opciji, ne bi se provjeravala vrijednost imovine, nego dohodovni cenzus. Tko ima manje od 800 kuna na mjesec može računati na isplatu nacionalne mirovine u tom iznosu.

Koju će opciju izabrati radna skupina za uvođenje nacionalne mirovine, ostaje da vidimo.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za koga ćete glasati na parlamentarnim izborima?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave