Nije pitanje tko još nije čuo za mušmulu, nego tko nije probao ovo staro, pomalo zaboravljeno, a ipak fino i zdravo voće? Jednom kad probate ove ukusne plodove, poželit ćete još i još i još…slasno će naša Slađana S.
Mušmula je veliki listopadni grm ili malo stablo porijeklom iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Njemačku su je prvi donijeli Rimljani.
Opis
Zahtjeva topla ljeta i blage zime. Staništa su joj suha i sunčana mjesta. Pod idealnim uvjetima, ova biljka naraste do 8 m visine. Ima jako kratak životni vijek, živi 30-50 godina. Listovi su joj tamno zeleni i eliptični, 8-15 cm dugi i 3-4 cm široki. S donje strane su jako dlakavi. Jako su lijepe crvene boje u jesen, prije nego što otpadnu.
Cvjetovi narastu u kasno proljeće, od svibnja do lipnja. Bijele su boje, dvospolni su i oprašuju ih pčele. Imaju velike prašnike.
Okrugli i kruškoliki plod, u kojem je 5 krupnih, stelarnih sjemenki, ima čašku na vrhu i boja mu je žutozelena do tamnosmeđa. U svježem stanju mušmula nije jestiva, jer je njeno tada meso ploda pretrpko i prekiselo za jesti. Tek kada plod odstoji i macerira, čime poraste razina šećera može se jesti kao mekana, ukusna kašasta poslastica.Sadrži 6 – 17 % šećera,3 – 4 % škroba,do 1 % pektina ,te oko 22 – 30 mg/100 g vitamina C
Povijest
Mušmula se već oko tri tisuće godina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran). Uvedena je u Grčku oko 700. godine prije Krista, a u Rim oko 200. godine prije Krista. To je bilo važno voće tijekom rimskih i srednjovjekovnih vremena. Do 17. i 18. stoljeća, zamijenjena je uzgojem drugih vrsta voća, pa se tako danas rijetko uzgaja.
Sorte
“Holandska krupna”,”Sans pepins”,”Royal”,”Krim”,”Nottingham”,”Macrocarpa”,”Mađarska”
(Izvor: wikipedija)
Znači, sad je vrijeme berbe tamo gdje je mraz dohvatio plodove..
Još malo nekih mojih info – mušmula nije neka previše zahtjevna biljka, al’ ju kao i drugo voće vole lisne uši pa ipak treba pripaziti, pogotovo na mlade sadnice.
Starija stabla ili bar ona koje duže požive donose jako dobar urod pa tako s jednog dobro razvijenog i zdravog stabla možete dobiti urod od oko 100kg mušmula.
Netko je pitao što se sve s njima može raditi – pa dragi moji, isto kao i s ostalim voćem – mušmulice možete prerađivati u zdrave i ukusne marmelade, đemove, pekmeze ukoliko imate puno plodova i ne možete ih sve brzo pojesti. ☺️♥️?
(fotka je posuđena s net-a, za potrebe ove teme)
