Foto: Shutterstock
Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu našeg tijela, a stvara se radom srca kao pumpe.prenosi
Izjednačavanje tlakova je jedna od najčešćih zabluda koje vladaju među ljudima, a tiču se bolesti srca i arterijskog tlaka.
Takozvano izjednačavanje tlakova u živog čovjeka ne postoji i nije moguće
Razlog je sljedeći, mi uobičajeno mjerimo arterijski tlak nadlaktičnom metodom, bilo digitalno ili u ordinaciji manžetom i stetoskopom.
Arterijski tlak se sastoji od gornjeg tlaka koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sustav prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a tlak koji pri tom nastaje u arterijskom sustavu nazivamo sistoličkim tlakom. On je u odrasla čovjeka danju najčešće oko vrijednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.
Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja klijetki koju nazivamo dijastola. Za vrijeme dijastole dok se srce puni, tlak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrijednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrijednost oko 80 mmHg. Taj tlak nazivamo donji ili dijastolički tlak, on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu stijenku koja u živog čovjeka ima napetost ili tonus i zadržava najniži tlak na vrijednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.
Po završetku dijastole počinje ponovno sistola ili novi otkucaj koji ponovno diže tlak na gornje vrijednosti, a iza toga u dijastoli se spušta na donje vrijednosti.
Vijesti:
Gdje je nestalo ono što mi svi tražimo kod drugih!
Kako spasiti starije od otimanja imovine?
Koja je to jedna od 10 najčešćih bolesti?
Dakle arterijski tlak je rezultat rada srca (lijeve klijetke) i tonusa ili napetosti arterija. Dok god srce radi i ima svoje normalne cikuse sistole i dijastole, sistolički i dijastolički tlak ne mogu biti jednaki.
Koje su optimalne vrijednosti krvnog tlaka?
Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
