MOŽDANI UDAR – VAŽNO JE BRZO REAGIRATI I SPRIJEČITI TEŽE POSLJEDICE

Moždani udar je neurološka bolest uzrokovana iznenadnim poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do naglog gubitka moždanih funkcija te stoga zahtijeva hitnu liječničku intervenciju. Nastaje kad ugrušak začepi krvnu žilu i onemogući dotok krvi u mozak ili nakon pucanja žile u mozgu i izljeva krvi.

Bolest najčešće pogađa osobe starije od 40 godina, a učestalost raste s dobi. Ugrožena je svaka četvrta osoba, pri čemu je važno naglasiti da su žene ugroženije od muškaraca i imaju gotovo dvostruko veći rizik za moždani udar, veću stopu smrtnosti i veću stopu invaliditeta.

Moždani udar u svijetu godišnje doživi 14,5 milijuna ljudi (u RH oko 15.000), a čak 5,5 milijuna (svaki treći oboljeli) umre od posljedica. U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrtnosti (nakon srčanog udara) s više od 6000 umrlih godišnje. Svaki moždani udar je drugačiji pa način i uspješnost liječenja ovise o mjestu gdje se dogodio, o oštećenju koje je izazvao, o brzini pružanja hitne pomoći i općem zdravstvenom stanju pacijenta.

U svijetu je oko 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar, a više od polovine preživjelih, starijih od 65 godina, ima neki oblik tjelesnog invaliditeta te poteškoće u razumijevanju i govoru, a oporavak je dugotrajan, često doživotan i zahtijeva timski rad medicinskog osoblja, obitelji i prijatelja.

Rizici i prevencija

Dr. med. Slavka Bogdan, spec. neurolog,  ističe važnost prevencije moždanog udara i pojašnjava da „prevencija može biti primarna i sekundarna. Primarna se odnosi na prevenciju u zdravih osoba, a sekundarna na identificiranje osoba s viskom rizikom te liječenje bolesnika koji su ga već preboljeli, kako bi se spriječio nastanak novog.

Na neke rizike se ne može utjecati: dob, spol, rasa, nasljeđe, niska porođajna masa, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, prethodni moždani udar,…