Moždani udar – uzroci, simptomi i liječenje

Iako se moždani udar uvijek povezuje sa starijom dobi, procjenjuje se kako ga 10 posto pacijenata doživi prije navršene 50-te godine života.

Promijene koje slijede nakon moždanog udara su neočekivane i brze pa se tako razumna osoba u sekundi može pretvoriti u ovisnu i nesposobnu što je iznimno teška situacija za bolesnika i njegovu obitelj. Kako je u Hrvatskoj moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti, edukacija i rano prepoznavanje simptoma te rizičnih čimbenika može spasiti mnoge živote jer postoje uspješne metode liječenja koje mogu spriječiti kobne posljedice.

Vezane vijesti

Dome, zdravi dome

Loše vijesti za one koji se boje zubara?

Samoubojstva starijih – zastrašujuće

Besplatni informativni izračun mirovina

Uzroci moždanog udara

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi i hranjivih tvari u dio vašeg mozgaprekinut ili jako smanjen, lišavajući moždano tkivo kisika. U roku od nekoliko minuta, moždane stanice počinju umirati. Moždani udar je hitanslučaj. Brza reakcija je presudna.

Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih smetnji: tromboze, embolije ili krvarenja.

Rano djelovanje može smanjiti oštećenje mozga i moguće komplikacije. Dobra vijest je da se može liječiti i spriječiti. Bolja kontrola glavnih čimbenika rizika – visok krvni tlak, pušenje i visoki kolesterol – može biti odgovorna za smanjenje rizika od moždanog udara.

Moždani udar može nastati zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja(istjecanja krvi). Kod nekih ljudi se može pojaviti privremeni prekid protoka krvi kroz mozak (akutni ishemijski napad), a najčešće traje oko 5 minuta.

Oko 85% moždanih udara je ishemijske naravi. Mogu biti uzrokovani krvnim ugruškom (tromb) koji onemogućuje dostatan protok kisika do mozga.

Hemoragijski moždani udar uzrokovan je krvarenjem krvnih žila ili puknućem istih u mozgu, a najčešće se pojavljuje kod ljudi s dijagnosticiranim visokim krvnim tlakom ili aneurizmom.

Pratite svoje tijelo i nemojte dopustiti da vas simptomi koji traju i 24 sata prije nego se moždani udar dogodi, zavaraju i da cijela situacija završi kobno. Upozoravajući prolazni simptomi moždanog udara su: osjećaj utrnulosti nekog dijela tijela, poremećaji govora, nagla magljenja i gubitak vida, jaka glavobolja, gubitak ravnoteže i vrtoglavice.

Frankov znak je dijagonalna crta na ušnoj resici koja može značiti povećani rizik od moždanog udara. Znanstvenici su ukupno ispitali 241 osobu koja je pretrpjela moždani udar. Gotovo tri četvrtine ispitanika imalo je dijagonalnu crtu na ušnoj resici odnosno Frankov znak.

Više o Frankovom znaku doznajte u linku.

Simptomi moždanog udara

Ako doživite moždani udar (ponekad se dogodi u snu), može vam se dogoditi da se probudite i ustanovite kako ne možete govoriti ili pokretati dio tijela. Ako ste pri svijesti, možete osjetiti kako vam ruka ili noga postaju teške i beskorisne. Ponekad moždani udar može uzrokovati gubitak svijesti.

Često je i zatajenje funkcije na jednoj strani tijela, u takvim slučajevima se najčešće radi o oštećenju na jednoj strani mozga. Desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga upravlja desnom stranom tijela. Na površini svake strane mozga nalaze se specifična područjakoja upravljaju određenim dijelovima tijela ili funkcijama kao što su vid, pokret ili govor.

Ako je pogođen jedan od ključnih upravljačkih centara (moždano deblo) može se pojaviti složena kombinacija simptoma.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

• Problemi s hodanjem – nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije.
• Problemi u govoru i razumijevanju – zbunjenost, nemogućnost govora.
• Paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge – slabost ili oduzetost osobito na jednoj strani tijela.
• Problemi s vidom – mutan vid, dvostruka slika ili crnjenje pred očima.
• Glavobolja – može biti popraćena vrtoglavicom i povraćanjem.

U zapadnim zemljama moždani udar uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga bolest. Osobe koje dožive moždani udar u prosjeku su starije od 60. godina.

Moždani udar češće se pojavljuje kod muškaraca nego kod žena. Najčešće žrtve su ljudi koji imaju tegobe uzrokovane povišenim krvnim tlakom. Abnormalno visok krvni tlak, može u svakoj dobi uzrokovati moždani udar – zbog toga ima mnogo evidentiranih slučajeva kod mlađe populacije.

Vjerojatnost moždanog udara raste ako ste strastveni pušač. Otprilike jedna trećina moždanih udara je fatalna. Jedna trećina ih uzrokuje trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema značajnih posljedica.

Osobe koje prežive moždani udar, mogu mjesecima nakon udara osjećati paralizu prije nego dođe do poboljšanja. Blaži moždani udar, često je upozorenje težem stanju.

Liječenje moždanog udara

Za liječenje ishemijskog moždanog udara, liječnici moraju brzo vratiti protok krvi do mozga. Brzi tretman ne samo da poboljšava vaše šanse za preživljavanje već može smanjiti i komplikacije uzrokovane njime.

Terapija je usmjerena na uklanjanje zapreke razbijanjem ugruška (tromboliza) ili njegovim mehaničkim uklanjanjem (trombektomija). Što se brže protok krvi vrati u mozak manje će moždanih stanica umrijeti.

Ostale medicinske terapije usmjerne su na smanjivanje povećanja ugruškaili sprječavanje formiranja novih. U tu svrhu, mogu se dati lijekovi kao što su aspirin, klopidogrel i dipiridamol kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi.

Moguće je i izravno odstranjivanje tromba. To se postiže umetanjem katetera u bedrenu arteriju, njegovim usmjeravanjem u cirkulaciju mozga te korištenje uređaja nalik vadičepu koji uhvati ugrušak koji se potom izvadi iz tijela.

Liječenje hemoragijskog moždanog udara fokusirano je na kontrolu krvarenja i smanjenje tlaka u mozgu. Ponekad se pacijent podvrgava operaciji kako bi se smanjili budući rizici, popravile određene abnormalnosti krvnih žila uzrokovane moždanim udarom. Nakon što je krvarenje zaustavljeno, daljnji tretman obično uključuje mirovanje i medicinsku skrb.

Posljedice moždanog udara ovise o području mozga koji je pogođen te o količini tkiva koje je oštećeno. Ono može za posljedice imati probleme s disanjem, gutanjem, koordinacijom te vidom, a liječenje i oporavak su kod svake osobe drugačiji.krenizdravo.hr