Već je svima dobro poznat odjek mirovinske reforme, razne rasprave o njoj, kao i da ponovno i nije toliko povoljna za umirovljenike, koliko god se tome nadali. U novoj mirovinskoj reformi predstavljeni su noviteti koji se tiču svih budućih umirovljenika. Koliko povoljno će djelovati na svakog pojedinca, odlučite sami. Evo nekoliko stvari koje će umirovljenici uskoro isprobati na sebi.
Vezane vijesti
Sastanak sa koalicijskim partnerima, koji se održao u Banski dvorima, iznio je neke novitete iz mirovinske reforme koji do sada i nisu bili poznati javnosti. Onaj dodatak od 27 % i dalje visi u zraku, no navodno bi mirovine trebale doživjeti povećanje. Također bi trebale biti niže naknade svim građanima za upravljanje mirovinskim fondovima.
Najniže mirovine u Hrvatskoj prima oko 280 tisuća ljudi, a povećanje tih mirovina od 3 %, državu će stajati oko 150 milijuna kuna. Ustvari to znači da će se najniža minimalna mirovina povećati za „ogromnih“ 27 kuna, a najviša minimalna mirovina bi pritom doživjela povećanje od 73 kune. Do 2030. godine naknade koje se uzimaju za upravljanje fondovima, a trenutno iznose 0, 36 % od vrijednosti fonda, bi se trebale smanjiti na 0, 20 %. To bi svima koji koriste fondove donijelo ukupno povećanje u tih 12 godina od 1.2 milijarde kuna.
Iako je bilo mnogo apeliranja os Sindikata i Matice umirovljenika, drugi stup neće biti ukinut, već se i traže dodatna povećanja doprinosa za njega. Iako je postojao prijedlog rješenja između prvog i drugog stupa koji se odnosi na 27 %, da građani prijeđu iz drugog u prvi stup i tako ostave dodatak štednje državi, takav prijedlog se nije svidio ni umirovljenicima, kao ni mnogim stručnjacima. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kao član Radne skupine za mirovinsku reformu također nije podržao takvo rješenje problema. No kako vrije odmiče svima je jasno, da će se ubrzo neko rješenje morati iznaći.
Izjednačavanje umirovljenja između muškaraca i žena na 67 godina
Rad produljen do 67 godine. Izjednačavanje umirovljenja između muškaraca i žena trebalo se postići podizanjem dobi za odlazak u mirovinu, svaka tri mjeseca do 2038. godine kada bi ta granica dakle, iznosila 67 godina za svakog umirovljenika. No mirovinska reforma je ubrzala taj proces pa će se sve to odviti već do 2031. godine, kada će umirovljenje biti sa 67 godina i za žene i za muškarce. Također već od 2019. godine Ministarstvo predlaže da se za žene poveća dob i mirovinski staž na 4 mjeseca godišnje. Tako bi 2027. za prijevremeno umirovljenje imali i muškarci i žene sa navršenih 60 godina i 35 godina staža. Od 2028. ta bi se granica ponovno pomaknula na 6 mjeseci svake godine, što bi značilo da se 2031. godine u prijevremenu mirovinu može otići sa navršene 62 godine za oba spola.
Također bi se i strože kažnjavali svi koji posegnu za ranijim umirovljenjem. 0, 34 % po mjesecu, tj. 4, 08 % po godini. Danas je ta penalizacija zaustavljena na 0, 34 % po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja, za 33 godine staža i manje, ali to će se ovom mirovinskom reformom malo promijeniti. S druge strane starosna bi se mirovina povećavala za sve umirovljenike za 0, 34 %, tj. 4. 08 % na godinu, za sve koji po prvi puta idu u mirovinu sa 65 godina i 35 godina staža. Također bi se omogućilo i pravo rada sa primanjem mirovine svima onima koji su prijevremenoj mirovini, a ne samo starosnoj.
Drugi bi ustvari mirovinski stup podlegao jačanju, kroz naravno veća davanja u njega pa bi se sa 5 %, povećala davanja na 5, 5 %, do 2020. godine, a od 2022. godine bi se ta davanja podigla na 6 %.
To su neki od prijedloga koje obuhvaća mirovinska reforma, a koliko će ta reforma povoljno djelovati na umirovljenog pojedinca kojem će mirovina biti povećana za cca 25 kn, ostaje da vidimo!
