Mirovine za dostojanstven život
U Hrvatskoj se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da su korisnici koje imaju niske mirovine siromašni bez obzira što mnogi od njih imaju i druge prihode (mirovinu iz drugih država, plaće ako je riječ o zaposlenim korisnicima iz mirovine idr.), odnosno imovinu.
Rezovi u mirovinama zajedno s ustrajnom nezaposlenošću, niže plaće i viši porezi pridonijeli su povećanju siromaštva i socijalne isključenosti, ističe Međunarodna organizacija rada. Nedavno izvješće Međunarodne organizacije rada (MOR) o socijalnoj zaštiti starijeg stanovništva pokazalo je da gotovo polovina ili 48 posto osoba u svijetu koje su u dobi za umirovljenje gotovo ne prima mirovinu. Isto tako, mnogi umirovljenici od svoje mirovine ne mogu na odgovarajući način pokriti zdravstvene i ostale potrebe vezane uz starost.
U mnogim zemljama s visokim udjelom neformalne ekonomije, mirovine su dostupne samo manjini, pa se mnoge starije osobe mogu osloniti samo na podršku obitelji. To što gotovo 48 posto svjetske populacije koja bi po godinama života trebala biti u mirovini tu mirovinu nema, a za mnoge koji je primaju ona nije dovoljna za pokriće svih potreba, zapravo znači da mnogi radnici rade toliko dugo koliko mogu na poslu izdržati. Oni su, ističe MOR, vrlo često loše plaćeni i rade u nesigurnim uvjetima rada.
U Hrvatskoj je situacija sljedeća. Prosječna mirovina u svibnju u Hrvatskoj je iznosila oko 2400 kuna, a više od 550.000 umirovljenika mjesec je preživljavalo s manje od 2000 kuna. Mirovina bi trebala biti vrijeme kada zasluženo uživamo u plodovima nekoliko desetljeća napornog rada, kada imamo više vremena za aktivnosti kojima se, radi užurbanog radnog ritma, nismo stigli baviti do tada. Putovanja, hobiji, zdravstveni troškovi ili pomoć djeci – sve su to troškovi koji zahtijevaju dodatna materijalna sredstva za opušteno uživanje u mirovini.
Kako bi se starijim osobama u Hrvatskoj osigurao dostojan život i dodatna zaštita od mreže siromaštva, ministar rada Mirando Mrsić ovog je ljeta najavio održivi model za umirovljenike. Naime, umirovljenici kojima umre partner mogli bi, uz svoju mirovinu, nastaviti primati i 50 do 60 posto partnerove mirovine, a stariji od 65 godina bez ikakvih prihoda ili značajnije imovine primat će državne mirovine.
Deseci tisuća starijih od 65 godina pak nemaju nikakvih primanja – za njih država namjerava osmisliti projekt državne mirovine. Prve najave o uvođenju državne mirovine stare su više od 15 godina, međutim do danas taj projekt nije realiziran. Prema podacima UNDP-a iz 2008. godine, u Hrvatskoj je živjelo oko 85.000 osoba starijih od 65 godina bez ikakvih primanja. Predlagalo se da državna mirovina ne bi smjela biti veća od minimalne mirovine, ali ni manja od socijalne pomoći, koja danas za samca iznosi 800 kuna.
Čak i najniža mirovina pozitivno utječe na smanjivanje siromaštva umirovljenika, no ipak ono nije dovoljno. Starijima je nužna državna potpora, i kroz veća davanja socijalne pomoći ili adekvatan dohodak u starosti, kako bi lakše prebrodili svakodnevnicu te imali kvalitetniji život dostojan čovjeka.
Izvor:novilist.hr
