Da možda će to još više razbjesniti ljude koji imaju mirovinu (čitaj nemaju) koja nikakve troškove mjesečne ne može pokriti. Znajući da će jedan današnji ministar, u budućnost možda samo saborski zastupnik ili nešto više, zapravo primati bomba plaću, dok oni skapavaju. Zaista niti jednom umirovljeniku nije utjeha što će saborski zastupnici sa 67. starosne dobi, napustiti stolicu i krenuti putem mirovine.
Prije dva dana točnije 24. 10. 2018. održala se konferencija pod nazivom „Budućnost mirovinske reforme“. Rasprava je bila povodom velike mirovinske reforme, koja bi uskoro u potpunost trebala stupiti na snagu. Kratku su prezentaciju održali predsjednik Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Raspravi su se kasnije priključili ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović, predsjednik Uprave Erste bank Plavi Petar Vlaić, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman. Također u na konferenciji su sudjelovali u raspravi direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Davor Majetić. Ravnateljica REGOS-a, Iskra Primorac, profesor Pravnog fakulteta, Željko Potočnjak i znanstveni savjetnik Ekonomskog fakulteta Danijel Nestić.
Josip Aladrović, predsjednik HZMO-a je naglasio da je mirovinska reforma kreirana kako bi se spriječio gubitak od 600-700 kuna, za buduće umirovljenike, tj. za one koji će ulaziti u mirovinu narednih godina. Jedan od problema smanjenja tih mirovina, bez mirovinske reforme je taj da ljudi nedovoljno uplaćuju u drugi stup. Zato je i omogućen odabir, koji umirovljenicima nudi izbor da odaberu prvi stup i dobe dodatak od 27 %. Ili druga solucija, koja nudi kombiniranu mirovinu, a na nju ide dodatak od 20-25 %, na štednju u prvom stupu, za sve iz 2002. godine pa na ovamo.
Na konferenciji ponovno naglašeno da se reforma najviše bazirala na tri važne grupe ljudi. Na naravno sadašnje umirovljenike, na one koji ide u mirovinu za 10 godina, kao i sve druge buduće umirovljenike. Reformom se naravno pokušava postići adekvatnost mirovina, održivost mirovinskog sustava, kao i ravnopravnost među svim umirovljenicima. Svi će umirovljenici moći birati između kombinirane mirovine i one koju su uštedjeli u prvom stupu. To je prva bitna stvar reforma. Također druga naglašena stvar je da bi se do 2040. godine predviđenom uštedom s mirovinskom reformom, a koju ona osigurava je ušteda od 11 milijardi kuna. Treći dio koji je ustvari svih umirovljenicima, bilo današnjim ili budućim, malo zaštekao, je radi se o povećanju mirovina. A to naravno nitko sa sigurnošću više ne može garantirati.
“Ponavljam, neće se ići s posla na groblje. Imamo institut dugogodišnjeg osiguranika, onaj koji krene s 18, 19, godina raditi i skupi 41, godini staža, sa 60 godina će moći ići u mirovinu.
Oni koji studiraju do 24. godine, moći će u mirovinu sa 65 godina, odnosno kad skupe 41 godinu staža. I dalje će dobar dio ljudi u mirovinu ići između 60. i 65. godine, a oni koji ne skupe dovoljno staža do 67, uključujući i mene koji sam godinu dana nakon završetka studija volontirao, jer nije bilo mjesta na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu za znanstvenog novaka”, kazao je Pavić.
Najglasniji kritičar rasprave svakako je bio profesor sa Pravnog fakulteta, kojeg smetaju rješenja na temu dodatka te ih smatra najvećim problemima same mirovinske reforme.
“Vlada šalje poruku ljudima: ‘Nemojte ući u drugi stup, jer ako hoćete 27 posto, ostanite u prvom stupu’. Pitanje izbora, ne daje se ovdje izbor da bi se pomoglo umirovljenicima, nego da bi se iz II. stupa izvuklo 100 milijardi kuna. A sada, u ovoj varijanti, koja je u ovom trenutku na stolu, promijenjeno je da se neće izvući 100 milijardi, nego 50 milijardi”, kazao je Potočnjak.
Pavić je iskoristio priliku i također se osvrnuo na činjenicu produljenja radnog vijeka do 67. godine, te rekao kako je neki prosječni radni vijek u Hrvatskoj 30 godina. Dok Europa ima čak prosječni radni vijek od 35 godina, a Njemačka čak 37 godina. Jednostavno naglašava kako Hrvati moraju uplaćivati doprinose, kako bi naravno to omogućilo rast mirovina. Strogo ponavlja kako se neće ići sa posla u grobove. A onaj tko skupi 41 godinu staža, može u mirovinu i ranije. Na raspravi se potegnula i tema po pitanjima prvog i drugog stupa. Konfuzija koja se stvara u umovima oko toga koju mirovinu odabrati. Nestić naglašava kako je ljude naravno potrebno dobro o svemu informirati, kako ne bi kasnije pogrešno odabrali za sebe i svoju budućnost. A nedoumice oko izbora mirovine rješavali sa prijateljima i rodbinom. On također dijeli slične stavove kao i Potočnjak.
“Zamislite dvije osobe koje jednako štede u II. mirovinskom stupu. Jedna osoba se odluči vratiti u I. stup, druga se odluči na kombiniranu mirovinu. Osoba koja se vraća dobit će 27 posto na cjelokupnu svoju mirovinu, na sve svoje uplate u II. stup. Druga osoba će na dio mirovine iz I. stupa dobit manje. To nema smisla, to nikakvog logičkog smisla nema”, kazao je Nestić.
Vijesti
