MELISA ILI MATIČNJAK

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Melisa je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom. U narodnoj medicini list matičnjak se koristi za vanjsku i unutarnju primjenu.

Naime, riječ je o trajnici koja naraste do visine između 30 i 90 cm, često je samonikla, no može se i uzgajati. Oštećeno lišće melise otpušta snažan miris koji izrazito podsjeća na miris limuna.

Prema kemijskom sastavu list matičnjaka sadrži malu količinu eteričnog ulja, no njegova snaga leži u sadržaju derivata kafeinske kiseline, najviše ružmarinske kiseline po kojoj je melisa i prepoznatljiva. Ružmarinska kiselina nakon konzumacije se lako apsorbira u probavnom sustavu.

Manja količina aktivnog enzima u organizmu rezultira s višom koncentracijom neurotransmitera naziva GABA koji posjeduje sedativno odnosno umirujuće djelovanje. Međutim, melisa sadrži još i triterpeni poput ursolične kiseline koja s ružmarinskom kiselinom djeluje sinergijski te drugi polifenolni spojevi od kojih je najvažniji luteolin.

Melisa sadrži  umirujuća svojstva poput anksiolitičkih i spazmolitičkih te ima veliku sposobnost smanjenja stresa. Pilot studija iz 2011. godine objavljena u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism je pokazala kako unosom melise u obliku dodatka prehrani u količini od 300 mg može poboljšati kognitivne sposobnosti, popraviti raspoloženje i smanjiti intenzitet trenutnog napada tjeskobe.

Dvije odvojene kontrolirane studije koje su mjerile učinak unosa melise na smanjenje stresa induciranog u laboratorijskim uvjetima također su dobile pozitivne rezultate. Dok je jedna studija ispitivala učinak samo melise, druga je ispitivala anksiolitički utjecaj melise u kombinaciji s valerijanom. Oba su istraživanja pokazala kako unos melise u jednoj dozi neposredno prije izlaganja stresu može pomoći smanjiti osjećaj tjeskobe.

No melisa može biti od koristi i kada se uzima tijekom duljeg vremenskog razdoblja kako je pokazala studija objavljena 2011. godine u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism. Ispitanici su u navedenom istraživanju unosili melisuk u obliku dodatka prehrani dva puta dnevno tijekom 15 dana. Rezultati uzimanja melise na dulje staze su doveli do smanjenja poteškoća s apetitom za oko 33 %, emocionalne nestabilnosti za oko 7 %, umora 18 %, osjećaja krivnje 15 % i osjećaja manje vrijednosti za 18 % te smanjenje psihosomatskih tegoba za oko 30 %.

Stres i nesanica zajedno čine dio začaranog kruga. Stres je jedan od aktivatora pojave nesanice, međutim kako nesanica poprima sve veće razmjere, a njezina pojava kronična, tako i sama nesanica postaje izvor stresa.

Osim što je saveznik u borbi protiv depresije, ona poboljšava pamćenje, krijepi duh, suzbija napetost, priziva lijepe misli te se suvereno nosi sa stresnim poremećajem kao i s anksioznošću. Vjeruje se kako ima antivirusna svojstva.

 

Je li vam javno cijepljenje političara vratilo povjerenje u cjepivo AstraZeneca?
Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?