Dijalog bez druge strane
Po prvi puta u povijesti Sabora održan je okrugli stol povodom Međunarodnog dana starijih osoba. Bila je to prilika da svi akteri u mirovinskoj reformi daju posljednju riječ prije njena konačna finiša, odnosno prvog saborskog čitanja paketa novih mirovinskih zakona. I zaista, svi su se okupili; ministri Marko Pavić i Milan Kujundžić, ministrica Nada Murganić, ravnatelji HZZ-a i HZMO-a Ante Lončar i Josip Ala- drović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Ante Gavranović, predstavnici HZZO-a, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, šest saborskih odbora te SUH-a i MUH-a.
Iako se očekivala konstruktivna rasprava u kojoj će glavnu riječ voditi umirovljenici, okrugli stol je bio koncipiran tako da ministri i ravnatelji zavoda dobiju od pet do 10 minuta za govore, a svi ostali po tri minute za pitanja i komentare.
Ministar Pavić je ponovio sve ono što je i ranije spominjao. Naglasio je kako je novi prijedlog da se podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina ipak produlji do 2033., a to je prikazao kao kompromis između MRMS-a i socijalnih partnera. Jedina korisna informacija koju smo doznali jest da će prvo čitanje paketa mirovinskih zakona u Saboru biti oko 25. listopada.
Nada Murganić, ministrica „socijale” se pak više bavila statistikom nego stvarnim problemima umirovljeničke populacije, no istaknula je kako je stopa siromaštva u Hrvatskoj 19 posto i da u nju spada značajan dio umirovljenika. Napomenula je kako MDOMSP razmatra uvođenje nacionalne mirovine koja bi bila negdje između socijalne pomoći i mirovina ostvarenih prema ZOMO-u, ali i to da ministarstvo financira projekte kojima se nastoji spriječiti nasilje nad starijima i zloupotreba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić je pobrojao specijalizaciju gerijatrije, sustav dnevnih bolnica, prioritetne liste čekanja, respiracijske centre i otvaranje palijativnih centara kao aktivnosti u zdravstvenom sustavu, ali kada je na red došlo pitanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje i dodatni doprinos od tri posto, on je napustio dvoranu.
Ante Gavranović je naglasio težinu položaja umirovljenika u zemlji istaknuvši kako je razlika između nove linije siromaštva (2.321 kuna) i prosječne mirovine (2.344 kune) samo 23 kune. Zatražio je da se mirovine po posebnim propisima izdvoje iz statistike, jer je jasno da one podižu prosječnu vrijednost. Istaknuo je i premalu vrijednost prosječne mirovine naspram prosječne plaće, koji je sada 36,9 posto te podsjetio na predizborno obećanje o 50 posto vrijednosti. Naglasio je i kako nikada nije bilo tematske sjednice u Saboru o problemima umirovljenika.
Željko Šemper iz HUS-a i Višnja Fortuna iz MUH-a dotakli su se pitanja usklađivanja mirovina i predložili konsenzualno rješenje o usklađivanju u omjeru 80:20, umjesto dosadašnjih 70:30. Upitao je Šemper i što je s obiteljskim mirovinama, a još je jednom rastavio 17 milijardi kuna koje se iz proračuna ulažu u mirovinski sustav, pitajući se može li taj iznos biti manji i transparentnije potrošen. Stjepan Ćuraj iz HNS-a je podsjetio na potrebu uvođenja isplate mirovine poštom, no nitko od njih nije dobio odgovor od ministra Pavića. On je samo napomenuo kako je prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora s posljednjim usklađivanjem narasla na 2.690 kuna te kako je predviđena 1,5 milijarda kuna za indeksaciju, još 400 milijuna za obiteljske mirovine i još 1,4 milijarde za usklađivanje mirovina u sljedećoj godini.
Možda je mislio kako je to dovoljno da smiri umirovljenike, no Ante Gavranović je u svom govoru istaknuo kako će se umirovljenici uskoro naći na ulicama, ne iz neimaštine, nego iz revolta.
Milan Dalmacija
vijesti
