Svi znamo da se svugdje gura već godinama termin ravnopravnost spolova. No koliko u tome ima istine?
Žalosna je činjenica ta da ne samo u Hrvatskoj, nego po cijeloj Europi, ali i dugim zemljama, muškarac i patrijahalan sistem uvijek ima prednost nad ženama. Dakle žene su i dalje diskriminirane u svakom pogledu. Ista radna mjesta naravno da bi trebala nositi iste visine plaće muškarcima i ženama, ali to u suštini nije tako. Žena i danas za isto radno mjesto, istu količinu posla ima zapravo manju plaću od svojeg muškog kolege. Sa visinom plaće je naravno uvjetovana i visina same mirovine, pa tako žene u mirovini su mnogo siromašnije od muških umirovljenika. Čista diskriminacija koja se nad ženskim spolom vrši godinama, izlazi na vidjelo kada se pogleda isplata prve mirovine. U hrvatskoj ta mirovinska razlika je 15 %, dok na europskoj razini, žena prima mirovinu čak oko 39 %, nižu od muškarca.
Vijesti
Želim se autanizirati jer život bez seksa nema smisla
Pravni savjeti: pastorci uzimaju sve…
Balada o siromašnima, beskućnicima i “drugačijima”
Video o surovosti života starijih u HRV
Cijela ta diskriminacija žene, dovodi do pozicije da su zaista ugrožena skupina tokom cijelog života koliko god se trudile i radile. Bez obzira na stupanj obrazovanja i samu stručnu spremu i znanje ili radno iskustvo, žena će radnu poziciju ipak izgubiti zbog muškog kandidata. Poprijeko se i gleda činjenica kada su žene na porodiljnom ili pak brinu o nekom invalidnom članu obitelji. Sve te činjenice koje su prvi puta javno i pismeno potvrđene brojkama 2012. godine, dovele su umirovljene žene na najsiromašnije članice društva, pogotovo ako još uzmemo za činjenicu da mnoge od njih ostanu udovice. Prije 2012. godine kada god se upozorio problem diskriminacije žena kao radnice druge klase, mnogi su tvrdili da se radi o lažima i neprovjerenim špekulacijama.
Najzanimljivija je činjenica da zemlje koje su kasnije pristupile EU, te su bivše socijalističke zemlje, imaju manju stopu diskriminacije žena. U 2013. godini mirovinski jaz u Europskoj uniji bio je vrlo visokih 38 %! Razlika u mirovinama naravno zavisi o kojoj se zemlji radi, no u Njemačkoj je on bio čak 45 %, dok je Estonija diskriminaciju svela na „minimum“ tih godina, na 5 %. Ono što je svima bilo onda, ali i danas zajedničko, jest da muškarac ima veću mirovinu. U Hrvatskoj je 2015. godine mirovinski rodni jaz bio oko 15 %. Također je i zanimljiva činjenica da je žena za skraćeno radno vrijeme plaćena čak 30 % manje od muškog kolege koji radi skraćeno radno vrijeme. Također je istina da žene su češće primorane raditi na određeno, nego muškarci.
Diskriminacija žena nije šala
Zbog svih tih faktora žene bilježe mnogo veću stopu siromaštva, nego umirovljeni muškarci. U EU je također prisutna shema, po kojoj su mirovinska primanja izjednačena sa životnom zaradom i samim doprinosima, kao i trajanju samog radnog vijeka. No svima je poznato da žene prekidaju radni vijek zbog odlaska na porodiljni, povremena bolovanja, zbog brige o djeci ili članovima obitelji, koji nisu u mogućnosti brinuti za sebe. I sve ih to stavlja u mnogo nepovoljniji položaj kada stignu godine umirovljenja, iako su i kroz radni vijek bile diskriminirane po visini primanja za ista radna mjesta.
Stoga je definitivno važno se prisjetiti takvih problema svaki dan, a posebice 1. listopada, kada se obilježava Međunarodni dan starijih osoba. Važno je prisjetiti se uloge i važnosti svih starijih članova zajednice i pogotovo se početi baviti rješenjem jaza spolova u kojem je žena starije dobi očito ostala sama i kao posljednji član društva za kojeg se ne mari. Nažalost ovaj problem još nije dovoljno osviješten ni na regionalnoj, a ni svjetskoj razini, jer i dalje su aktualniji problemi rasizma i sl. Stoga uključimo se aktivno u osvještavanje diskriminacije starijih u našem društvu i zajednici, a pogotovo kažimo stop diskriminacijskom jazu, zbog kojeg je žena u mnogo lošijem položaju od muškaraca. Diskriminacija i ignoriranje, kao i samo siromaštvo ima izuzetno negativne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje, stoga ne treba čekati da se i mi nađemo u umirovljeničkim godinama, ostavljeni i sami, pogotovo ako ste žena, jer se nikome nije dalo reagirati ne vrijeme.
I sama Svjetska zdravstvena organizacija je ove godine Međunarodni dan starijih osoba posvetila temi smanjivanja diskriminacije prema samom starenju i starijim osobama, kako bi ljudi umanjili negativan stav prema starenju.
sociologinja Sandra Vukušić
