Barijatrijska kirurgija za cilj ima redukciju tjelesne težine, a zahvati se kreću od manje radikalnih kao što je postavljanje želučane podesive vrpce, pa sve do radikalnih restrikcijsko malapsorpcijskih zahvata koji uključuju redukciju volumena želuca uz »prespajanje« tankog crijeva
Naš prvi pacijent bio je gospodin od pedesetak godina, koji je preživio srčani udar te je, posljedično debljini, bolovao od arterijske hipertenzije koju nije mogao adekvatno kontrolirati. Također, imao je problema i s pospanošću, a s takvom tjelesnom masom, i kretanje postaje ograničeno. Vjerojatnost ponovnog srčanog udara ili moždanog udara kod tog je pacijenta bila je vrlo velika, a očekivano trajanje života znatno skraćeno. Kad je došao na operaciju imao je oko 150 kilograma.
Sada, sedam mjeseci kasnije ima oko 110 kilograma, i dalje gubi na masi, urednog je krvnog tlaka te je i problem s pospanošću nestao. Rizik ponovnog srčanog udara puno je manji nego što je bio prije sedam mjeseci, kad je imao 150 kilograma«, govori dr. Davor Mendrila, kirurg sa Zavoda za digestivnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka koji je zajedno s kolegicom dr. Ivom Durut Čupev uz mentorstvo iskusnog zagrebačkog kirurga prof. dr. Miroslava Bekavca Bešlina u Rijeci počeo izvoditi barijatrijske operacije.
Barijatrijsku kirurgiju podrazumijevaju razni tipovi kirurških zahvata kojima se liječi debljina. Riječ je o kirurgiji koja za cilj ima redukciju tjelesne težine, a zahvati se kreću od manje radikalnih kao što je postavljanje želučane podesive vrpce, pa sve do radikalnih restrikcijsko malapsorpcijskih zahvata koji uključuju redukciju volumena želuca uz »prespajanje« tankog crijeva ne bi li probavni sustav postao manje učinkovit.
Takvim se postupcima postiže redukcija unosa hrane te manje iskorištavanje unesenih kalorija. Barijatrijske operacije nisu kozmetičke, one su namijenjena pacijentima s prekomjernom težinom kod kojih druge metode nisu bile učinkovite, a prekomjerna tjelesna masa ugrožava njihovo zdravlje i smanjuje kvalitetu života. Realno, radi se o velikim operacijama s mogućim ozbiljnim komplikacijama kojih pacijent prije početka liječenja mora biti svjestan.
»Sleeve« resekcija
»Barijatrijske operacije planiramo raditi već dulje vrijeme, a konkretno smo krenuli u taj projekt prije godinu i pol dana, uz poticaj i podršku uprave KBC Rijeka. Doktorica Iva Durut Čupev i ja krenuli smo se educirati nakon što smo se povezali s prof. dr. Bekavac-Bešlinom i počeli odlaziti gledati operacije koje on izvodi u Zagrebu. Profesor Bekavac-Bešlin je liječnik koji se u Hrvatskoj najozbiljnije bavi barijatrijskom kirurgijom te u tom smislu ima i najveći broj učinjenih zahvata.
Barijatrijska kirurgija kod nas nije zasad adekvatno prepoznata, a njemu je izuzetno stalo da to znanje prenese i na druge kolege. U KBC Rijeka također postoji endokrinološka Ambulanta za debljinu, a osim toga u našoj se bolnici već desetak godina postavljaju intragastični baloni s ciljem mršavljenja. Pritom imamo i veliku potporu psihologa i nutricionista koji na vrlo kvalitetan način sudjeluju u radu multidisciplinarnog tima koji se bavi problemima debljine«, kaže dr. Mendrila.
Iako postoji više tipova barijatrijskih operacija, one se generalno mogu podijeliti u dvije glavne skupine: restrikcijske i malapsorpcijske zahvate. Restrikcijske operacije su one u kojima se smanjuje volumen želuca s ciljem postizanja ranije sitosti i manjeg unosa hrane. Malapsorpcijski su zahvati oni u kojima se, pojednostavljeno govoreći, prespoje crijeva na način da hrana prolazi samo kroz njihov određeni dio te se na taj način smanjuje iskorištenost hrane. No, većina barijatrijskih zahvata u pravilu su kombinacija restrikcijskih i malapsopcijskih zahvata.
»Trenutno je u svijetu najpopularnija metoda »sleeve« resekcija želuca, a to je metoda koju smo i mi do sada primijenili u svim slučajevima. Sama kirurgija pretilih osoba ima svoje specifičnosti. Razvoj nekih komplikacija puno je češći nego kod ljudi koji se podvrgavaju sličnim operacijskim zahvatima, ali iz drugih razloga poput, primjerice, kirurgija malignoma. Operiranje pretilih osoba tehnički je puno teže i potrebna je specifična oprema. Odabir operacijskog zahvata ovisi o željama i potrebama pacijenta. Radikalnija operacija u pravilu ima bolji rezultat, ali su i komplikacije i neželjeni ishodi liječenja češći. Kao i kod ostalih kiruških zahvata, uvijek se važe između potencijalne koristi i štete«, tumači dr. Mendrila.
Četiri riječka zahvata
Dosad su u KBC Rijeka učinjene četiri »sleeve« resekcije želuca laproskopskom tehnikom. Radilo se o bolesnicima s tjelesnom masom do 150 kilograma, a riječki se liječnici u ova četiri slučaja nisu odlučili za radikalnije operacijske zahvate za koje dr. Mendrila tvrdi da su također spremni ako se ukaže potreba. Prema njegovim riječima, zasad svi pacijenti imaju dobre rezultate, zadovoljavajuće mršave, bez bitnih komplikacija, a ostaje vidjeti kakvi će biti dugoročni rezultati u njihovom slučaju. Naime, operacija je samo dio njihovog liječenja i bez puno uloženog truda i snažne volje samih pacijenata, nije garancija normalizacije njihove tjelesne mase.
Prosjek trajanja do sada učinjenih operacija je oko sat i pol vremena i izvedene su laparoskopskom tehnikom.
»Kod »sleeve« resekcije postavi se orogastrična cijev, dakle cijev koja kroz usta ide u želudac, do početka dvanaesnika uz malu krivinu koja služi kao graničnik za određivanje budućeg oblika želuca. Ostatak želuca se odstrani. Osim smanjenja zapremnine na taj se način odstrani i dio želuca koji luči takozvane »gladne hormone«. Najpoznatiji među njima je gladni hormon Ghrelin koji se luči pri praznom želucu i na taj način izaziva glad. Rezultat operacije je manji osjećaj gladi pri redukcijskoj dijeti te raniji osjećaj sitosti pri hranjenju uzrokovan manjim volumenom želuca«, pojašnjava dr. Mendrila.
U implementaciji tehnike i izvođenju operacija sudjelovao je prof. dr. Bekavac-Bešlin koji je svojim iskustvom i podrškom bio znatna pomoć. Dr. Mendrilu, kao kirurga izuzetno zanima funkcionalna i metabolička kirurgija, u koju spada i barijatrijska, a u tome, kako kaže, ima i podršku bolničke uprave.
»Osim regulacije težine, ove operacije, primjerice, pomažu reguliraciji šećera u krvi, regulaciji krvnog tlaka, poboljšavaju funkciju bubrega i imaju povoljne učinke na njihov lokomotorni sustav. Kvaliteta života takvih pacijenata znatno raste. Zadovoljstvo operiranih pacijenata koji su na ovaj način riješili problem prekomjerne težine i ozbiljnih zdravstvenih smetnji, uistinu je velika satisfakcija za sve nas«, zaključuje dr. Mendrila.,piše
