“KAKO NE UMRIJETI” – Ovih 6 namirnica štite vas od svih bolesti!

KAKO NE UMIRJETI od srčane bolesti, bolesti pluća, bolesti mozga, tumora probavnog sustava, infekcija, šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka, bolesti jetre, zloćudnih tumora krvi, bubrežne bolesti, raka dojke, suicidalne depresije, raka prostate, Parkinsonove bolesti, posljedica medicinskih postupaka.

Doktor Michael Greger, autor bestselera “Kako ne umrijeti”, prepoznatljivo je lice u Americi i šire, a njegovo polje stručnosti pokriva prehranu, sigurnost hrane i javno zdravlje. On otkriva kojih šest namirnica bi svakodnevno trebalo konzumirati kako bismo se zaštitili od teških bolesti koje su u današnje vrijeme postale prava epidemija koja dovodi do prerane smrti, poput raka, srčanih bolesti i dijabetesa.prenosi

Doktor Michael Greger smatra da je najveća tajna medicine znati što unosite u tijelo,  tako da se ono samo izliječi, a vi budete siti i zdravi!

Možda će vam se izraz “kako ne umrijeti” učiniti neobičnim za naslov jedne knjige.
Na kraju krajeva, svi ćemo jednoga dana umrijeti.
Stvar je u tome kako ne umrijeti prerano. Kada bih morao odabrati samo jednu poruku za koju želim da je čitatelji ove knjige ne zaborave to bi bila: „Nevjerojatno velika moć upravljanja vašom zdravstvenom sudbinom u vašim je rukama”.
Većina preuranjenih smrti može se spriječiti jednostavnim promjenama načina prehrane i života. Drugim riječima, dug i sretan život uglavnom je stvar izbora. U ovoj je knjizi riječ upravo o tome. O preuzimanju odgovornosti za vlastito i za zdravlje vaše obitelji.
– dr. Michael Greger

NAJZDRAVIJE NAMIRNICE NA SVIJETU

1. Mahunarke

Leća, slanutak, sušene polovine graška, soja i sve vrste graha su obavezne. Možda vam se juha od graška i umakanje mrkve u humus ne čini korisnim, ali i tako unosite mahunarke. Trudite se pojesti bar tri porcije mahunarki dnevno.

Jedna porcija je, na primjer, četvrtina šalice humusa, pola šalice kuhanog graha, leće, tofua ili puna šalica svježeg graška ili proklijale leće. Iako je i kikiriki tehnički mahunarka, doktor Greger ga je svrstao u kategoriju orašastih plodova (zbog nutritivne vrijednosti).

2. Bobičasto voće

Jedna porcija bobičastog voća je oko pola šalice svježih ili zamrznutih, a sušenih četvrtina šalice. Iako su, biološki gledano, banana, avokado pa čak i lubenica bobičasto voće, koristit ćemo kolokvijalni termin za malo jestivo voće i dodat ćemo i grožđe (i suho grožđe) u ovu kategoriju.

To naravno znači da ćemo dodati i voće za koje mnogi smatraju da spada u bobičasto voće, iako tehnički ne spadaju, na primjer borovnice, trešnje, brusnice, jagode, dud.

3. Zeljasto povrće

U zeljasto povrće spadaju brokula, kupus, blitva, raštika i kelj. Greger preporučuje barem jednu porciju dnevno (pola šalice) i bar još dvije porcije zelenila dnevno, lisnatog ili zeljastog.

4. Orašasti plodovi

Svatko bi trebao pojesti bar 1 žličicu mljevenih lanenih sjemenki dnevno, a osim toga i porciju drugih orašastih plodova ili sjemenki.

Četvrtina šalice oraha je dovoljna za jednu porciju, a ako volite maslac (na primjer od kikirikija), nemojte u jednom obroku uzimati više od dvije jušne žlice. Kesten i kokos nutritivno ne spadaju u orahe.

5. Začini

Doktor Greger preporučuje i četvrtinu žlice kurkume, a možete dodati i druge začine (bez soli) koje volite.

6. Žitarice cijelog zrna

Za dug život jedite i porcije žitarica cijelog zrna.

Na primjer, pola šalice tople zobene kaše, kuhana zrna riže, kvinoje i heljde, kuhana tjestenina ili kukuruz, šalica hladnih (gotovih) žitarica; jedna tortilja ili kriška integralnog kruha, polovina peciva ili mafina, tri šalice kokica…