Kada treba zvati hitnu pomoć? Znakovi da je život u opasnosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

napovoljnija invalidska kolica

Kod srčanog udara čovjek će najčešće biti pri svijesti, dok kod zastoja srca vrlo brzo gubi svijest i vrlo je važno čovjeku odmah pružiti prvu pomoć, kaže internist dr. sc. Ante Petrušić

Srčani i moždani udar, te zastoj srca tri su stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku pomoć, s tim da je vrlo važno prepoznati simptome, kako biste znali pomoći osobi u svojoj blizini, ili i sami znali zatražiti pomoć. Kako se srčani udar i zastoj srca mogu pojaviti istodobno, to treba imati na umu, no nije riječ o istom stanju, kaže internist, dr. Ante Petrušić.

Dreamstime | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime

– Srčani udar, ili infarkt, događa se kada je začepljena krvna žila koja snabdijeva srčani mišić krvlju. Dio srčanog mišića u koji ne dolazi krv ostaje bez kisika te odumire i prestaje raditi. S druge strane, kod zastoja dolazi do prekida u električnoj aktivnosti srca. Taj je prekid moguć u dva oblika: kao fatalni poremećaj ritma (tzv. fibrilacija vertikula), gdje nema valjane srčane aktivnosti i srce ne izbacuje krv, ili kao asistolija, kod koje uopće nema električne aktivnosti srca – pojašnjava sugovornik.

Dodaje kako će kod srčanog udara osoba najčešće biti pri svijesti, iako je moguće da se srčani udar i zastoj pojave istodobno, odnosno da čovjek kod pogoršanja stanja ostane bez svijesti.

  Kod srčanog udara javlja se nelagoda u prsima, dok se kod nekih ljudi može javiti i snažna bol, snažan pritisak, ili osjećaj da im u prsima ‘gori’, a obično se javlja i pojačano znojenje i osjećaj da ne možete doći do daha. S druge strane, kod srčanog zastoja srce prestaje pumpati krv, pa ona slijedom toga ne dolazi ni do mozga, pa mozak ostaje bez kisika.

Foto: Dreamstime

–  Čovjek koji je doživio srčani zastoj zato vrlo brzo gubi svijest, to su one situacije kad se mladi igrač samo sruši na nogometnom igralištu, na primjer – kaže dr. Petrušić. U trenutku zastoja moguće su i poteškoće s disanjem, sve do potpunog prestanka disanja, što je stanje u kojem čovjeku odmah treba pružiti prvu pomoć. Ukoliko u blizini nema medicinskog osoblja i ne postoji defibrilator, primijeniti klasičan oblik prve pomoći, masažu srca i umjetno disanje, jer o tome može ovisiti život čovjeka koji je doživio srčani zastoj.

Zastoj srca obično se događa iznenada, najčešće bez prethodnih simptoma, osim što čovjek prije toga može osjetiti vrtoglavicu i može mu pasti mrak na oči, dok srčanom udaru nekoliko dana, pa i do nekoliko mjeseci prije, mogu prethoditi neki simptomi, kaže dr. Petrušić.

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

– Jedan od takvih simptoma je angina pectoris, odnosno bol u prsima, koja se može javiti kod većih napora, ali i kad se čovjek odmara. Ta se bol može širiti kroz ruku, moguće je da se čovjek zapuše i kod manjih napora i slično – kaže sugovornik.

Kod moždanog udara obično se javlja iznenadna snažna glavobolja, opća slabost, te paraliza jednog dijela tijela, a dodatni znakovi su zbunjenost ili poteškoće s govorom, poteškoće u razumijevanju ljudi i iznenadne promjene vida, koji je obično zamućen.

Moguća su dva različita tipa moždanog udara: ishemijski, kod kojega je krvni ugrušak začepio krvnu žilu u mozgu, te  hemoragijski, kod kojeg uslijed puknuća krvne žile dolazi do krvarenja u mozgu. I  u oba slučaja, najvažnije je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.prenosi

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?