Kada će država umirovljenicima konačno ukinuti nepravedni dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje od 3%“? – pita se svake godine oko 33.000 ljutih umirovljenika. Uveden je dolaskom krize još 2008. u režiji premijerke Jadranke Kosor, a na prijedlog tadašnjeg ministra zdravstva Darka Milanovića. Dolaskom krize umirovljenici su bili „prigodna roba“ na braniku domovine, da se na njihova nejaka leđa uz ovaj doprinos natovari još i krizni porez, tzv. „harač“ od 2% na mirovine od 3.000-6.000 kuna, te 4% na mirovine iznad 6.000 kuna. I to nije sve: Jaca je „zamrznula“ i zakonsko polugodišnje usklađivanje mirovina čak na dvije godine (2010.-2011.). Ministar „Darkec“ je u kampanji za zdravstvenu reformu pojasnio kako je takva praksa i u ostalim državama i da je Hrvatska jedini „otok“ gdje se na mirovine ne plaća takav namet. Tako su obveznici plaćanja dodatnog doprinosa u zdravstvu postali umirovljenici s mirovinama koje prelaze iznos prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Baš ga bilo briga, što su to ljudi koji su u svom radnom vijeku imali visoke plaće i zbog toga plaćali značajne svote doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Piše: Željko Šemper
Nakon što je 2009. Odluka stupila na snagu na Ustavnom sudu pokrenuto je niz prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH od strane udruga, stranaka i brojnih građana. No Ustavni sud već po starom običaju sve takve prijedloge koji bi naštetili državnom proračunu odbacuje kao neosnovane.
Cinično jeobrazloženje Ustavnog suda: „ovaj izdatak ne ugrožava životni standard toj skupini umirovljenika“! Ipak, branitelji su uspjeli uvjeriti Sud da im taj dodatni doprinos jako nedostaje u kućnom budžetu, pa je Vlada morala pristati da će „namet“ plaćati iz državnog proračuna. Nema veze, što su braniteljske mirovine značajno veće i pri vrhu piramide visina mirovina. Uz plaćanje 3% doprinosa za branitelje država se obvezala da će i 1% obračunatog doprinosa na mirovine manje od prosječne neto plaće plaćati na teret državnog proračuna. S obzirom na veliku rupu u zdravstvu postavlja se i pitanje, da li država dosljedno ispunjava svoju obvezu uplate tako obračunatih doprinosa u zdravstvenu blagajnu?
„Kukuriku koalicija“ je u svom izbornom programu „Plan 21“ na inicijativu HSU-a kao koalicijskog partnera predvidjela ukidanje tog doprinosa. Na dva aktualca u Hrvatskom saboru osobno sam postavio pitanje ukidanja tog doprinosa ministrima zdravlja: Rajku Ostojiću (22.1.2014.) i Siniši Vargi (16.9.2015.). Odgovor je bio isti: „kriza je, u zdravstvu je rupa, ne može se sada ukinuti, jer je ukalkuliran u državnom proračunu“. Kriza je Hrvatsku tresla dvostruko duže od ostalih država EU, ali je i prošla. U 2019. svi pokazatelji su bilježili rast BDP-a, smanjenje državnog deficita, smanjenje javnog duga, rast plaća ….. ali naša država tvrdoglavo i dalje ubire ovaj namet. Kad je rupa u zdravstvu, kako se čuje, čak oko 11 milijardi utopija je vjerovati da 80 milijuna kuna od ovog doprinosa može spasiti bolesno zdravstvo. U ovoj 2020. dodatni doprinos od 3% plaćaju oni, čija mirovina prelazi iznos od 6.434 kune, što je bila prosječna neto plaća u razdoblju I.-VIII. mjesec 2019. godine.
