Kada će država umirovljenicima konačno ukinuti nepravedni dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje od 3%“?

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email

Kada će država umirovljenicima konačno ukinuti nepravedni dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje od 3%“? – pita se svake godine oko 33.000 ljutih umirovljenika. Uveden je dolaskom krize još 2008. u režiji premijerke Jadranke Kosor, a na prijedlog tadašnjeg ministra zdravstva Darka Milanovića. Dolaskom krize umirovljenici su bili „prigodna roba“ na braniku domovine, da se na njihova nejaka leđa uz ovaj doprinos natovari još i krizni porez, tzv. „harač“ od 2% na mirovine od 3.000-6.000 kuna, te 4% na mirovine iznad 6.000 kuna. I to nije sve: Jaca je „zamrznula“ i zakonsko polugodišnje usklađivanje mirovina čak na dvije godine (2010.-2011.). Ministar „Darkec“ je u kampanji za zdravstvenu reformu pojasnio kako je takva praksa i u ostalim državama i da je Hrvatska jedini „otok“ gdje se na mirovine ne plaća takav namet. Tako su obveznici plaćanja dodatnog doprinosa u zdravstvu postali umirovljenici s mirovinama koje prelaze iznos prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Baš ga bilo briga, što su to ljudi koji su u svom radnom vijeku imali visoke plaće i zbog toga plaćali značajne svote doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Piše: Željko Šemper

Nakon što je 2009. Odluka stupila na snagu na Ustavnom sudu pokrenuto je niz prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH od strane udruga, stranaka i brojnih građana. No Ustavni sud već po starom običaju sve takve prijedloge koji bi naštetili državnom proračunu odbacuje kao neosnovane.

Cinično jeobrazloženje Ustavnog suda: „ovaj izdatak ne ugrožava životni standard toj skupini umirovljenika“! Ipak, branitelji su uspjeli uvjeriti Sud da im taj dodatni doprinos jako nedostaje u kućnom budžetu, pa je Vlada morala pristati da će „namet“ plaćati iz državnog proračuna. Nema veze, što su braniteljske mirovine značajno veće i pri vrhu piramide visina mirovina. Uz plaćanje 3% doprinosa za branitelje država se obvezala da će i 1% obračunatog doprinosa na mirovine manje od prosječne neto plaće plaćati na teret državnog proračuna. S obzirom na veliku rupu u zdravstvu postavlja se i pitanje, da li država dosljedno ispunjava svoju obvezu uplate tako obračunatih doprinosa u zdravstvenu blagajnu?

„Kukuriku koalicija“ je u svom izbornom programu „Plan 21“ na inicijativu HSU-a kao koalicijskog partnera predvidjela ukidanje tog doprinosa. Na dva aktualca u Hrvatskom saboru osobno sam postavio pitanje ukidanja tog doprinosa ministrima zdravlja: Rajku Ostojiću (22.1.2014.) i Siniši Vargi (16.9.2015.). Odgovor je bio isti: „kriza je, u zdravstvu je rupa, ne može se sada ukinuti, jer je ukalkuliran u državnom proračunu“. Kriza je Hrvatsku tresla dvostruko duže od ostalih država EU, ali je i prošla. U 2019. svi pokazatelji su bilježili rast BDP-a, smanjenje državnog deficita, smanjenje javnog duga, rast plaća ….. ali naša država tvrdoglavo i dalje ubire ovaj namet. Kad je rupa u zdravstvu, kako se čuje, čak oko 11 milijardi utopija je vjerovati da 80 milijuna kuna od ovog doprinosa može spasiti bolesno zdravstvo. U ovoj 2020. dodatni doprinos od 3% plaćaju oni, čija mirovina prelazi iznos od 6.434 kune, što je bila prosječna neto plaća u razdoblju I.-VIII. mjesec 2019. godine.

 

Uz dodatni doprinos od 3% plaćaju i dopunsko zdravstveno osiguranje

Kad umirovljenici dođu u stariju životnu dob postoji i potreba sve češćih posjeta svojim obiteljskim liječnicima. Poznati su nam svi problemi u zdravstvenom sustavu kao što su nedovoljna financijska sredstva, manjak liječnika, duge liste čekanja …….pa umirovljenici prema svojim mogućnostima uzimaju i police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kod privatnih osiguravatelja. Na taj način rastereti se zdravstveni sustav, a njima omogućuje da jednom godišnje vrlo brzo u svega dva sata obave sistematski zdravstveni pregled, što pokazuje da brinu o preventivi i svojem zdravlju. Osim toga kod pojave raznih bolesti postoji potreba hitnijih snimanja kao što su UZV, CT ili MR, a što se redovnim putem preko lista čekanja u raznim bolnicama i klinikama ne može obaviti u kraćem roku, pa tako sebe dovode u opasnost od zakašnjele dijagnoze. Svi takvi računi više se ne priznaju u osobni odbitak kod godišnje prijave dohotka Poreznoj upravi.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora s mirovinom iznad 4.000 kuna ima 161.256 korisnika, koji su obveznici plaćanja poreza na dohodak. S obzirom na visinu mirovine jasno je da su svi oni u svojem radnom vijeku uplatili i značajne iznose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Kriza od 2008. je davno prošla, svi pokazatelji to pokazuju, sve su druge mjere (krizni porez od 2% i 4%, zamrznuto usklađivanje mirovina) davno ukinute još 2011., a doprinos od 3% se zadržao do danas. Osim toga važno je napomenuti da svi oni manje, više plaćaju i policu dopunskog osiguranja, što godišnje predstavlja značajan iznos. Kod njih se, u odnosu na neke povlaštene, ne vodi računa da se na takav način godinama umanjuju njihova stečena prava dobivena rješenjem o mirovini.

Prije izmjene Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak bila su propisana uvećanja osobnog odbitka poreznih obveznika u godišnjoj prijavi po osnovi osiguranja ili izdataka za zdravstvene usluge (uz nju su u prilogu bili računi za zdravstvene usluge). Sada Porezna uprava umanjuje dohodak umirovljenika, dakle priznaje uplaćeni doprinos od 3% za zdravstveno osiguranje. Činjenica je da su ti umirovljenici u cijelom radnom vijeku kao radnici plaćali značajan iznos zdravstvenog doprinosa, da sada kao umirovljenici plaćaju 3% zdravstvenog doprinosa, da paralelno plaćaju i po- licu dopunskog osiguranja od 70 kuna. Danas u vrijeme pandemije, kad je sve kompliciranije doći do svog obiteljskog liječnika, kad se mjesecima čeka na neku pretragu, u slučaju narušenog zdravlja postoji potreba za uslugom i privatnih poliklinika. Iako već godinama plaćaju visoku cijenu javnom osiguravatelju HZZO-u prisiljeni su tro- šiti svoj dohodak za hitne zdravstvene usluge, a da im se taj izdatak ne prizna kao osobni odbitak. Praktički gledano, oporezuje se i dio zarađenog dohotka, odnosno mirovine, koji su umirovljenici potrošili za zdravstvene usluge koje ne mogu ostvariti u obveznom zdravstvenom osiguranju. Zbog svega navedenog na potezu je Porezna uprava, odnosno Ministarstvo zdravstva. Nevjerojatna je lakoća ukidanja stečenih prava „običnih“ umirovljenika! Blago rečeno NEPRAVEDNO I NEKOREKTNO! (Hul)

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on telegram
Share on email
Povezane objave
napovoljnija invalidska kolica