Najmanje nam u ovim složenim gospodarskim i socijalnim previranjima treba bilo kakav kaos ili čak katastrofičan stav. Međutim, upravo se posljednjih dana, nakon objavljenih podataka o popisu stanovništva, javljaju takvi tonovi od priznatih stručnjaka s područja demografije. Upozoravaju na daljnje urušavanje mirovinskog sustava i smanjivanje udjela mirovine u odnosu na plaće. Bez obzira kako će se dalje odvijati ovi nepovoljni procesi sigurno je da se Vlada i umirovljeničke udruge moraju založiti da se takve crne prognoze ne ostvare ili barem ne u okvirima sadašnjih prognoza.
Uz očekivani pad stanovništva, a demografi sadašnje brojke najavljuju već desetljećima, ima tu i još lošijih, ako je to moguće, rezultata. Od toga su još gori pokazatelji po dobnoj strukturi, jer iz Hrvatske se sigurno nisu masovno selili umirovljenici, nego mladi ljudi,u najboljim radnim godinama. Pojedini prostori gotovo su ispražnjeni, do toga da nijedna regija, nijedna županija, pa ni Zagreb, nije uspjela izbjeći smanjenje broja stanovnika od prošlog popisa, što znači da ne postoji kraj u Hrvatskoj koji je u stanju zadržati svoje stanovnike. Uzroke uglavnom znamo, ali smo zakazali u rješenjima.
Demografski kolaps
Demografi Anđelko Akrap i Stjepan Šterc desetljećima već upozoravaju da dolazi vrijeme u kojem će broj stanovnika Hrvatske pasti ispod četiri milijuna.Objavljene brojke samo su potvrdile očekivanu katastrofu, kako je stanje okarakterizirao Šterc, ili tešku demografsku bolest, što je Akrapova dijagnoza. Ukratko, gotovo svi naši istaknuti demografi (spomenimo još Marina Strmotu, Ivana Čupina, Ivu Turka i druge) smatraju da je pitanje demografije apsolutno najvažnije strateško pitanje hrvatske državnosti.Sumnje su svakako opravdane jer se s brojem stanovnika ne slaže ni broj osiguranika kod HZMO-a, a ni birački spiskovi.
Od samog pada broja stanovnika za oko 400 tisuća ljudi, možda je još gore to koliko se promijenila dobna struktura, što ćemo doznati u podacima koji će naknadno biti objavljeni. Demograf Stjepan Šerc ističe kako ti rezultati moraju zabrinuti svakog tko racionalno promišlja svoju budućnost. On (već godinama) upozorava kako će Hrvatska i dalje kročiti prema padu broja stanovnika.
Gdje se tu nalaze umirovljenici?
Piše: Ante GAVRANOVIĆ
Za umirovljenika te prognoze imaju višestruko nepovoljne konotacije.Stručnjaci sve učestalije tvrde da je uz ovaj broj stanovnika mirovinski sustav FINANCIJSKI održiv. No, unisono se slažu da je SOCIJALNO sve teže održiv, ukoliko je to uopće moguće, jer će mirovine sve više zaostajati za plaćama i ukupnim standardom.
Autor nekoliko studija o održivosti mirovinskog sustava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb pritom upozorava da bi se pozitivni učinci racionalnije pronatalitetske i demografske politike mogli osjetiti tek za 30-ak godina, a na mirovinskom sustavu i kasnije. Konkretno, na svakih stotinu stanovnika u Hrvatskoj je njih 31 u mirovini, dok je aktivno radnog stanovništva sve manje. Hrvatsku očekuju barem narednih godina daljnje povećanje broja umirovljenika. Stručnjaci tvrde da je realno očekivati takav porast sve do kraja ovog desetljeća.
Ove godine država će, prvi put, izdvojiti za mirovine više od 44 milijarde kuna i vrlo će teško podnijeti veći teret koji je, s druge strane, gotovo neminovan s obzirom na niski prosjek mirovina. Ne ulazimo u strukturu umirovljenika (posebno onih koji je dobivaju pod posebnim uvjetima, što ostaje trajni problem vjerodostojnosti i korektnosti mirovinskog sustava), ali je činjenica da su opravdani zahtjevi umirovljeničkih udruga, posebno Matice i Sindikata, vezani uz znatno povećana financijska izdvajanja. Praksa pokazuje da tu umirovljenici, na žalost, stalno gube bitku.
Hrvatska i euro: Pro i contra
Za godinu dana euro će biti jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Naime, Zakon o provođenju eura, predstavljen nedavno hrvatskoj javnosti, donosi važne odredbe o bankama, financijskim institucijama, trgovcima i svima koji posluju s gotovinom i stanovništvom. Zakon stupa, kako najavljuje Vlada, na snagu s početkom 2023. Uvođenje eura posljednjih je tjedana jedna od gorućih tema u Hrvatskoj, jer i mnogi ekonomski stručnjaci, a posebno suverenisti smatraju da Hrvatska trenutno (još) nije spremna biti dio eurozone.
Tako sad imamo dva čvrsto suprotstavljena stava: dok se jedni protive novoj valuti koja bi u uporabu trebala ući s 1. siječnjem 2023., drugi itekako zagovaraju njezin dolazak. Štoviše, smatraju da smo objektivno puno izgubili u ekonomskom pogledu što to nismo mogli učiniti već I ranije. Hrvatska je započela proces uvođenja eura motivirana značajnim prednostima koje će ostvariti pristupanjem eurozoni. Ekonomske koristi uvođenja eura su znatne i trajne, za razliku od troškova koji su mali i jednokratni’, poručuju iz HNB-a.
PET (GLAVNIH) RAZLOGA ZA UVOĐENJE EURA
Među onima koji pozdravljaju uvođenje eura je, uz Vladu, i Hrvatska narodna banka. HNB JE VRLO PRECIZNO ODGOVORILA NA SVE IZRAZITIJI UPIT: ŠTO ĆEMO DOBITI S NOVOM VALUTOM?
Slijedom toga, HNB navodi pet razloga zašto je dobro da se u Hrvatsku uvede euro. O njima se već dosta govorilo i pisalo, pa ćemo ih samo taksativno navesti: Uvođenjem eura nestat će valutni (tečajni) rizik; Nakon uvođenja eura Hrvatska će biti otpornija na financijske krize; Smanjit će se kamatne stope; Smanjit će se transakcijski troškovi; Životni standard građana će se povećati.
PET GLAVNIH RAZLOGA PROTIV
Protivnici uvođenja eura smatraju da Hrvatska trenutno nije spremna biti dio eurozone te žele da o uvođenju eura odluče – hrvatski građani. Evo i pet razloga zašto se protive uvođenju eura u Hrvatsku: Euro je korak prema sve većoj nedemokratskoj federalizaciji; Nestabilnost Europske unije; Ekonomska i nacionalna snaga; Ekonomske slobode i suverenost.
