Umirovljenici nisu ni u 2020. godini dočekali radosne vijesti po pitanju mirovina jer kako je trenutna situacija, prosječna mirovina zaostaje čak 750 kuna za minimalnom plaćom, a još poraznija činjenica jest kako 640.000 umirovljenika živi s mirovinom manjom od prosječne mirovine u iznosu od 2.500 kuna, dok je linija siromaštva za samca 2.485 kuna.
Tokom prošle godine mirovine su bile dva puta usklađivane s rastom troškova i prosječne plaće no to ih nije podiglo niti za stotinu kuna. Iako se najavljuje daljnji rast mirovina kroz rast svih plaća u javnom sektoru kao i kroz rast prosječne plaće, umirovljenici će to povećanje osjetiti sa vremenskom zadrškom, točnije u drugoj polovici 2020. godine, te još više u prvoj polovici 2021. godine, mada će i ta povećanja doseći samo, prema predviđanjima, otprilike 125 kuna.
Nakon svih najava o povećanju mirovina kroz povećanje prosječne plaće, čini se da se neće nimalo usrećiti umirovljenike, a posebice njih više od pola milijuna koji imaju manje od prosječne mirovine, koji žive ispod linije siromaštva te koji se pitaju čime da plate kruh i krov nad glavom, a sve nakon što su cijeli život posvetili radu i plaćali doprinose.
Situaciju barem nešto malo olakšava povećavanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Ako trenutno stavimo na stranu „interna“ predbacivanja i neslaganja između HSU-a i SUH-a u borbi oko povećanja cenzusa, cenzus se ipak nešto povisio, a još važnije, utvrđeno je kako će se zajedno sa mirovinama usklađivati kako bi se izbjeglo ispadanje iz sustava cenzusa zbog povećanja mirovina u mizernim iznosima što će svakako pomoći umirovljenicima u ovoj borbi za život.
